Kamis, 31 Mei 2012

Treinamentu Ba Jornalista Lokal sira Iha Covalima


Atu Hasoru Eleisaun Parlamentar FFM  Liu Husi UMR Suai Halao Treinamentu Ba Jornalista Lokal sira Iha Covalima

SUAI- Fundasaun Fundu ba Media (FFM) halo treinamentu ba jornalista local sira iha Distritu Covalima hodi fahe informasaun ba jornalista Lokal sira ne’ebe halo Knar Jornalizmu nian iha Covalima nune’e sira bele sai Prontu hodi halo kobertura durante tempo eleisaun parlamentar oin mai.
Hanesan Jornalista tenki KOmprende no hatene kona ba Kode Etika nune’e bele uja hodi defende aan wainhir aiha Asaltu ruma ka amesa ruma mai ita atu sai Vitima, nune’e komprende kona ba Kode Etika Jornalismu nian ne’e importante tebes ba kada jornalista hotu.

Vice Prezidente FFM Virgilio da Silva Guteres  nebe iha tempo neba hanesan Treinador hato’o ba partisipante jornalista sira iha Salao Uma Media Regional Suai Domingo (27/05) foin lalais ne’e, hateten wainhira jornalista halo Kovertura atu Publika ba Publiku sira ne’e tenki iha balansu, ne’e signifika Jornalista tenki Rona no hare Didiak,Hakerek se wainhira atu fo sain informasuan ne’e ba Publiku.
         Democrasia ne’e so eziste, ou iha bainhira iha Nasaun ida nia laran ne’e eziste liberdade imprensa, media livre laiha sensura, hato’o informasau ba povu bele asesu hotu  no rona informasaun, nune’e buat rua ne’e iha sasukat hotu, hanesan eleisaun no liberdade imprensa, ho media, sai hanesan sasukat atu hodi hatene katak Democratis ka lae, agora sasukat rua ne’e maka atu hatudu ba malu eleisaun la’o, media atu hare, katak eleisaun ne’e la’o los duni ka lae? Fo fo sain ba Publiku sira, dehan Virgilio.
         Iha fatin hanesan hato’o mos Direktora Executivu FFM Suzana Cardoso husu ba partisipante sira katak la’os atu para deit iha kampania ba eleisaun parlamentar nian maibe ba oin liliu ba jornalista Lokal sir aiha Distritu sira sai hanesan save importante ba informasaun  husi Distrito nian sira ne’ebe maka akontese.
         Suzana fortifika katak informasaun sira husi capital Dili ne’e fila ba mai ne’ebe ema barak deha la seluk maka hanesan Xanana, Lasama, Marii Alkatiri, Lu-Olo, Ramos Horta, sira ne’e mak fila ba fila mai sai hato’o sira nia lia, ou notisia ne’ebe bo’ot liu.
         Prezado Ximenesa haktuir katak nudar jornalista tenke hatene no hare didi’ak tanba iha lideransa balu ne’ebe kaer ona ukun, maibe sira hakarak atu kontinua kaer ukun nafatin la kohi fo ba ema seluk ida ne’e maka jornalista tenke hare didiak hodi halo notisia. Presidente ARKTL haklaken.
         Hakarak atu kaer ukun nafatin sira sei uza manobra oi-oin iha tempu eleisaun ne’e, manobra oi-oin ne’e sira bele uza osan hodi sosa votus, uza osan para halo konflitus, atu nune’e povu sira tauk atu hili ida ne’ebe sira hakarak ne’e.
         Prezado fo hanoin ba jornalista sira hotu katak nudar jornalista ita nia papel ka k’nar ne’e mak oinsa ita atu dudu prosesu Domekratiku, liu hosi eleisaun ne’e bele la’o tuir dalan ne’ebe livre no justu.
         Prezidente ARKTL Kontinua “Livre katak ema iha direitu atu bele ba hili lideransa tuir nia hakarak, no Livre husi ameasadu ruma ba iha nia an rasik hodi ba hili ida ne’ebe tuir ema nia hakarak, maibe nia tenki ba hili tuir nia konsensia rasik” Hateten nia.
         “Tanba povu mak determina lideransa politik nain sira hodi ba tur iha governu hodi hala’o dezenvolvimentu ba iha nasaun ida ne’e, no saida maka povu sira hakarak atu partidu politik na’in sira sei halo, ida ne’e mak ita servisu iha media livre atu foti informasaun sira ne’e hodi hato’o ba povu” dehan Prezidente ARKTL ne’e.
         Iha treinamentu ne’e Partisipa hosi korespondente Timor Post Julio Salinas Soares, Korespondente Radio Timor Leste Carlito dos Reis, Radio Cova Taroman, Grupo Produsaun Communidade Arte Audio Visual Suai na’in rua, no staff  UMR Suai nain ida.( Umr Suai)

Maternus Bere Intrega hikas Statua Nossa Senhora, Curasaun Jesus no Cruz ba Parokia Ave Maria Suai


“Tinan 12 ho balun”
Maternus Bere Intrega hikas Statua Nossa Senhora, Curasaun Jesus no Cruz ba Parokia Ave Maria Suai


TILOMAR-Maternus Bere Tersa (29/05) feira ne’e entrga hikas estatu Nossa Senhora, Corasaun jesus no Cruz ida ba sarani Covalima, iha Raiketan Mota Masin Salele, tuir Maternus esclarese; hakarak entrega fali ba Parokia Suai nune’e bele hatur fali ita nia na’in feto ho estatu ita nia Jesus futar fuan sala la’ek iha nia fatin iha Parokia Ave Maria Suai.
Maternus kontinua katak estatua mahon ba parikia Suai, bainhira Suai sai parokia iha tinan 1960 liu ba tanba ne’e ohin ami intrega hikas fali ba parokia suai atu hatur fali ba nia fatin, Tenik nia.
Wainhira husu kona oinsa ho Statua ne’ebe haruka fila bele fo esperasa ba Nia (MAternus) atu fila hikas mai timor ? “Hatan Maternus katak atu fila ka la fila ne’e depende ba iha ema ida-idak nia hanoin, no ha’u sei labele obriga ema ida, maibe ba povu sira nebe durante moris iha tinan 10 resin iha Atambua, servisu laiha moris liu hosi halo to’os deit, di’ak liu fila fali ba Timor Leste duke moris iha ema rain ho terus.
Hau rasik sei dudu povu sira ba iha Timor Leste atu nune’e sir abele ba hodi halo sira nia to’os, no natar  uluk ne’ebe sira halo, ba sira ne’ebe mak funsionario, tentara, polisia, pensiunan tentara maka manan osan uituan kada fulan ne’e konforme sira nia hakarak atu fila no la fila ne’e hau la bele obriga.
Maibe esperansa ha’u nian ba oin hanesan ne’e se ita atu hetan paz ho dame tenke perdua malu, atu perdua malu ne’e bainhira domin Jesus nian moris iha ita nia fuan laran, ne’e foin ita perdua malu, bainhira domin mosu iha ita nia fuan ida-idak la hare ba sala no los perdua malu hanesan Jesus Kristu molok husik iis iha kruz  tutun nia sei fo perdua ba ema ne’ebe mak kastigu ho oho nia, Maibe se ita sarani oan sira hotu dehan katak ita nia fiar tuir Jesus Kristu nia ain fatin, hanesan ita nia mestre, ita nia Xefe, ita nia maun boot nia la’o ba iha ne’ebe ita tenke lao tuir,Se ita tuir nia signifika katak ita tuir ninia lia fuan ne’ebe hodi hanorin mai ita, ne’ebe hakerek tiha ona iha livru santu, Kanfesa Maternus Bere.
Iha fatin seluk Padre Jose Maya agradese katak ho ita hotu nia kolaborasaun, ita hotu nia hamotuk mak ohin loron ita ba iha fronteira laiha ema ida maka sai responsavel ba ema hotu, maibe ita ida-idak fo responsavelidade ba ita nia an rasik, ba oferese kareta, no balu uza rasik sira nia motorizada sira laiha ema ida maka enxe mina ba iha kareta ho motorizada sira ne’e. maibe ohin loron ita hotu atu han ka lahan hemu ka la hemu ita hotu hola parte iha fornteira mota masin to’o ita simu ita nia inan no ita maun Jesus Kristu ho kruz bele fila fali mai iha ita nia fatin” dehan Amo.
Amo Jose Maia haktuir katak durante tinan 12 la fasil, ha’u (Padre) la kuinese ita nia nain feto, maibe ba ohin kalan ida ne’e maka ha’u foin kuinese ita nia nain feto Padroeira parokia suai nian. Imi hotu iha suai kuinese tanba iha tinan 12 liu ba imi kuinese, nia lakon tiha ohin mak foin mosu fali iha ita hotu nia let, hanesan evangelo ne’ebe lolos, oan mane ida ne’ebe lakon tiha, maibe hetan fali, mate tiha moris fali.
Padre reforsa katak ohin hau to’o duni iha Aldea Bikan, husu atu lori ita nia inan santa ne’e mai, maibe sarani sira iha ne’eba lor-loron sempre ba sunu lilin ba ita nia estatua 3 ne’e lahatan atu estatua 3 ne’e sai ho urjente atu mai suai, sira husu mai ha’u katak atu bele fo tempu ba loron ida rua tan hodi halo misa tiha hamotuk ho sira iha ne’eba foin atu bele entrega mai iha parokia suai. Tenik Padre.
Iha Parte seluk katuas Leonardo Kehi ho idade 75 hatete durante nia maka tau matan hodi kuidadu sasan Santo Parokia suai ne’e, nia rekonhese iha 1999 liu ba nia oan nain haat mak lori Estatua 3 ne’e ba iha nia Uma Bika Alas Atambua, sira mos molok tau iha nia uma sira bfo hatene Igreja parokia Alas atu bele rai estatu ne’e iha neba maybe husi Parte Parokia Alas husu fali ba sira atu bele adora  no kuidadu didiak, tanba iha  tenpo ida ba tempo ida estatua ne’e nian nain sei buka nia, tanba statua iha ona nia uma rasik no mos nia nain ona, Salienta Leonardo. (umr Suai)

Jumat, 25 Mei 2012

Tocha da paz iha kovalima Hareme Kuda Halai Taru

Rui Lopez Orgulho ho Kuda Halai Taru iha Suai Tasi

       SUAI- aktividade TOCHA da PAZ rame tebes  iha Covalima tanba hetan animasaun hosi kuda halai taru iha Suku Suai Loro ne’ebe kuda halai iha tasi ibun ida ne’e fo Orgulhu boot tebes ba Rui Lopez hanesan Vice Presidente Comisaun Corida de Cavalo Timor Leste nian.
Rui Lopes Koalia ba Jornalista sira kona ba Kuda halai taru iha Suai Loro
Photo Chamot Nahac
Hau hetan Presia bo’ot ida iha loron ida ne’e, tanba komunidade iha antusiasmu maka’as tebes ho partisipasaun kuda halai taru ida ne’e, maske la’o ain maibe sira hakarak duni atu hare kuda halai taru, nudar Covalima oan hau sente kontente tebes fo festa ida ne’e, tanba durante ne’e nunka hanoin katak komunidade Suai iha antuasiasmu  bo’ot tebes kona ba kuda halai taru, maibe ba loron ida ne’e hau rasik asiste hodi hare maske kuda la to’o 10 hodi halai maibe komunidade barak tebes mak mai asiste.
                  Tuir hau nia Hanoin katak ne’e desportiva ida ne’ebe di’ak kona ba halai kuda iha suai, dehan Vice Prezidente Asosiasaun Kuda Timor Leste ba Jornalista UMR no Timor post (19/5) iha tasi ibu Suku Suai Loro hafoin partisipa iha eventu kuda halai taru, hatete katak  nia sei konvoka reuniaun ida iha asosiasaun laran para bele hadia Fatin ba kuda halai taru iha Suai.
                  Lopez haktuir katak Komunidade ne’ebe partisipa iha kuda halai taru iha Batugade kompara ho komunidade iha suai hodi asiste iha eventu kuda halai taru ne’e suai barak liu ho iha Batugade, maske kuda laiha maibe ema barak maka hakarak atu hare kuda halai ne’e.
                  Rui Lopez Rekuinese katak ba oin kuda sei barak liu fali iha tinan ida ne’e atu hodi anima povu Covalima, fiar katak tinan oin ne’e emprezario barak maka sei sosa kuda, para hodi partisipa iha Desportiva Kuda halai taru ida ne’e, atu ne’e ita nia povu sira bele mai asiste ho kontente.
                  Rui Lopez promete iha fulan Novembro nia hakarak kuda halai taru iha Suai sei rame liu tan ida ne’e, “ha’u sei ko’alia hamotuk ho asosiasaun sira hotu para iha fulan Novembro ne’e kuda sei halai iha Suai ami sei konvida ema estrangeirus balu mos mai asiste iha suai.”
Lopez Hatutan katak; Hosi asosiasaun mos sei sukat kampu iha Suai ne’e kona ba kuda halai taru nian sei sai kampu internasional, atu nune’e para bele lori kuda internasional mos bele mai halai iha ne’e.
                  Lopez husu ba autoridade local sira iha suai atu bele aranja rai luan ida atu nune’e ita bele loke kampu ida bo’ot para kuda barak maka bele halai iha laran.
                  Kuda halai taru ne’e hanesan desportivu ida ne’ebe halo ema hotu kontente hodi mai asiste, ba ida ne’e halo ha’u terharu tebes, ha’u hanesan vice prezidente Corrida de Cavalo Timor Leste, ba loron ohin  ne’e hanesan oferta bo’ot ida mak  ha’u hetan. Lopez mos hatutan katak; Iha fulan Novembru hau sei lori ha’u nia oan feto mai halai mos iha Suai, para hodi hatudu ba povu Suai katak feto mos bele sa’e kuda, ha’u nia oan feto ne’e mos reprezente ona feto Timor Leste sa’e kuda iha Indonesia, nia hetan segundu lugar
Lopez kontinua tan; “Bainhira nia mai halai iha Suai ha’u sente sira nia feto maluk sira bele fo suporta tanba nia ema feto ida, kuandu nia manan ida Jakarta sira iha sira ne’eba dehan mai katak komesa hosi 1973 to’o ohin loron feto hosi Timor primeiru mak manan iha jakarata” dehan Lopez.(Chamot)

Selasa, 22 Mei 2012

Tocha Da Paz Iha Covalima


Tocha Da Paz Iha Covalima

SUAI-Populasaun Suai Sesta (18/05) feira ne’e antuasias simu tocha da paz ho  tradisaun kultura Tebeday hosi Suku Kamanasa, maibe molok populasaun sira simu Tocha da Paz komisaun organizadora sira iha Kinta ba simu Tocha da Paz iha Balibar.
         Nune’e mos mai to’o iha Mota Rai Ketan hosi komisaun organizadora hosi SEJD hodi entrega Tocha da Paz ba atleta na’in rua hodi sunu Tocha da Paz akompanha hosi Tocha da Paz hosi nasional halai haleu capital Suai Villa.
Photo Chamot Nahac
Tocha da Paz mos akompanha hosi komunidade tomak, estudante hahu hosi eskola pre-primaria to’o iha eskola secundaria, dram ben, Tebedai hosi suku Kamanasa, funsionario iha iha Covalima tomak inklui joventude entre feto ho mane no labarik ki’ik sira hotu maka partisipa.
Simu Tocha da Paz mos ho aktividades Desportu Komunitaria hanesan Sae bua, dada tali, kuda halai taru, tata kanuru ho berlindus, hadau malu kadeira, buka maluk no hatam pregu ba iha botir. No mos Aprezentasaun Kutura kovalima nian hanesan Tebeday, Tebe dahur, no seluk tan.

Ho lia fuan Tocha da Paz tuir   Administrador Distritu Covalima Inacio da Silva Pires iha nia deskursu sente ba labarik sira maka eskola iha Suai ne’e maske estuda kona ba lingua portuguesa, maibe Tocha ne’e obor iha lia indonesio ho lia fuan tetun dehan ahi.
Administrador haklaken kona ba Tocha da Paz (Obor Perdamaian) hanesan simbul ida ne’ebe sira hosi Dili entrega mai iha ita, atu nune’e ita tane nafatin, hahi nafatin lia fuan PAZ.
         Tanba sa maka lia fuan ida PAZ ne’e importante ba ita, tanba ita iha nasaun ne’ebe iha pos konflitu barak mak liu ona iha tinan 500 liu ne’ebe Portugal ho Indonesia ukun ita.
Photo Chamot Nahac
Administrador konta istoria konaba Portugal ukun ita iha tinan 450 ita iha konflitu hela deit ho sira, konflitu ikus liu ne’ebe ninia nesesidade makas liu, ne’e maka iha fulan Agustu tinan ida ne’e ita sei komemora Dom Boaventura iha Distritu Manufahi ba tinan 100.
Tanba iha momentu ne’eba Dom Boaventura revolta 1912 nia maka komanado ho apoiu rekuladu hosi suai, Kamanasa, ne’e tama ona iha istoria timor nian mos hakerek hotu ona.
         Administrador haktuir katak maibe ita nia livru istoria nian kona ba baku nian ne’e to’o agora sei dauk iha. Administrador mos rekuinese hodi hato’o ba povu Suai katak iha momentu ne’eba hau nia avo mos involve hotu iha funu Manufahi. Ida ne’e ita sei tuir hodi komemora fali iha Manufahi iha fulan Agustu tinan ne’e, tanba ne’e maka ho lia fuan ida perdamai an ne’e iha ninia fiknifikadu boot ba ita, depois de Portugal fila Indonesia tama fali ita iha konflitu hela deit, ita fu nu hela deit hasoru forsa Indonesia, ita hetan indenpendensia 1999. Maibe to’o ita hetan ona indenpendensia hanoin ita laiha ona konflito, maibe realidade to’o iha tinan 2006 ita rasik hamosu konflito boot ida hodi hafahe povu timor leste ba loro sae ho loro monu.
         Ne’e mak ho lia fuan ida paz ne’e iha signifikadu tebes, ne’e mak ohin loron ita simu tocha da paz hanesan simbul ida atu hodi fanun ita hotu katak lia fuan paz ne’e ita presija hahi no tane nafatin. Administrador fo hatene ba povu suai katak dala ida tan povu sei hasoru tan eleisaun ba parlamentar nian iha fulan Julho tinan ne’e, hodi hili politika nain sira ne’ebe iha intrese atu ukun povu iha nasaun ida ne’e. Tanba ne’e mak ita tenke esforsu an hodi mantein nafatin dame no paz tau iha ita nia distritu liliu hodi kontribui ba paz. Administrador husu ba povu hotu atu anima tocha da paz ho dahur, to’o iha 20 de Maio ne’e remata.(kontributor Julio)                                                       

Jumat, 11 Mei 2012

Pattani, Thailand


Pattani, Thailand : 11 May 2012, Wakil Jaringan Pemuda Pelajar dan Masyarakat Sivil untuk kedamaian Patani seramai 50 peserta berkumpul di hadapan masjid besar wilayah Pattani dan Masjid besar wilayah Yala serta memegang poster anti keganasan yang berlakunya di wilayah sempadan selatan Thai bermulainya 8 tahun yang lalu, bertujuan supaya rakyat semua dapat menyedari lebih mendalam tentang konflik dengan cara mengedar dokument dan surat terbuka yang dihantar kepada wakil OIC, surat tersebut yang bertajuk “pengesyoran untuk membina kedamaian di Patani”

Saudara Syukri Teh wakil Jaringan Pemuda Pelajar dan Masyarakat Sivil untuk kedamaian Patani menyatakan bahawa kedatangan wakil OIC sangat dihargai oleh rakyat Patani, oleh kerana keadaan konflik dan keganasan berlansungnya semenjak 8 tahun yang lalu, sampai sekarang masih belum lagi ada apa-apa petanda yang akan membawa ketenteraman dan keamanan di wilayah sempadan selatan Thailand atau Patani,

Jaringan Pemuda Pelajar dan Masyarakat Sivil untuk kedamaian Patani percaya dan yakin terhadap tali persaudaraan yang seagama iaitu “Islamic” yang mempunyai perasanaan dan amat faham sesama saudara islam dan percayai bahawa OIC akan bersama menyebelahi keadilan. ( Kontribui Husi BREE Thailand)

Minggu, 06 Mei 2012

Estae Distritu Distrito loke fali oportunidade ba eleitores sira hodi troka

Kommunidade antisiasmu hodi ba halo kartaun do eleitoral
Tuir Engracia da Costa hatene nia kontete tebesoportunidade ida ne'e atu nia bele troka nia resindesia iha kartaun de eleitoral ho rezindensia aktual nebe nia hela agora, nia hatutan uluk hau hela iha dili tanba ne'e hau nia kartaun de Eleitoral ne'e hau halo bazeia ba hau nia resindensia uluk nian tanba ne'e foin dadauk iha eleisaun Presindensia ne'e hau araska tenki ba tuir vota iha Dili maibe agora hau la persija ba ona Dili tanba Estae Fo ona Oportunidade diak atu sidadaun hotu bele hadia ninia kartaun de eleitora Engaracia haklaken.
Husi Maubese UMR Suai hato'o katak Ahi lakan 24 oras iha Sub-Maubesse Distrito Ainaro.....ho Fasilidade Governu nain ne'e UMR Maubesse bele halo Operasaun hodi Loke Internet caffe ba Publiku Durante 24 oras hodi bele hetan Rendementu ba UMR Maubesse nia Sustentabilidade.... iha dadalia ne'e Sr.Joaquim Coosdinator UMR Maubesse hateten liu husi internet ne'e bele ajuda Komunidade no Joventude sira bele hetan assesu ba informasuan rai laran no mos informsaun husi Nasaun Seluk. no mos liu husi Internet ne'e mos bele ajuda no hafasilil komunidade sira atu komunika ho sira nia Familia ou kolega nebe hela iha nsaun seluk...

Director Kompanha DM. Victory Unip.Lda Sr. Bernardino de Lima husu Atu kansela Projeitu PDD iha Distrito Kovalima

Director Kompanha DM. Victory Unip.Lda Sr. Bernardino de Lima husu Atu kansela Projeitu PDD iha Distrito Kovalima Tanba Prosesu Avaliasaun Domunetus La’o la Justu no Latuir Kriateria Regulamentu PDD nian.

Suai- Sexta Feira Semana ne’e Director Kompanya DM Victory  husu ba Governu atu kansela projeitu PDD iha KOvlaima tanba Ekipa Task Force/KDD distrito halo avalisaun ba Dokumentus kompanha nia la tuir Kriteria no RegulamentuPDD nian,

Bernardino hatutan tan katak nia sei halo mogok kuandu Ekipa KDD distrito la responde nia Persija tanba ekipa halo ona Avalisaun nebe la justu.
“Tanba sa maka ema nebe Dokumentus la tuir kriteria bele hetan projeitu, no ami nebe Dokumentus tuir Kriteria ou iha dokumentus kompleto la hetan Projeitu, ha’u komprende kona ba implementasuan Projeitu ida ne’e Desentralizado ne’e duni atu fo oportunidade ba Kompanha local sira atu hadi’a sira nia kapasidade maybe ikus mai implementasuan ne’e dun ba dun mai to’o dehan ne’e politika desijaun Sentralijadu nafatin, tanba ne’e hau husu atu kansela Projeitu PDD ida ne’e.
Berbadinomos hatutan katak nia Prontu atu lori kazu id ne’e ba Tribunal ni amos reforsa katak nia halo Asaun ida ne’e bazeia ba razaun ne’ebe forte.
“Hua  pronto atu lori kazu ne’e ba tribunal atu hodi hatane no hetan lolos justisa ne iha nebe, hau konsidera hodi halo asaun ida ne’e bazeia ba hau nia razaun tolu nebe hau halo ona molok  hau mai halo asaun mogok ne’e, loron hira liu ba halo ona konsultasun liu husi telemovel Ekipa KDD no mos hasoru malu direita Ekipa KDD Distrito ne rasik I  hau ba hasuru malu direita ho Adj. Admistrador Distrito  no mos Administrador Distrito Kovalima rasik maybe ida ne’e nafatin laiha Rezultadu” Bernadino halaken.

Atu  hatan ba prekupasuan ne’e DDO Alariko do Nasimento Distrito kovalima hato’o katak tuir Prosedimentu nebe iha katak wainhira kompainya sira balun mak la simu, kompainya tengke hato’o karta protesta mai iha KDD distrito molok implementa projeto PDD 2012 tanba ho karta ne’e mak KDD sei bele hapara impelementasaun PDD I no II hodi buka solusaun ba problema nebe mosu.

Engkuantu iha tuir obsevasau UMR Suai nia katak Asaun protesta ne’e la’o ho dame tanba hetan siguransa husi PNTL Distrito Covalima nebe marka prezensa husi Polisia Unidade Task force Dsitrito nian. (UMR Suai 04/05/2012)