Kamis, 27 Desember 2012

MENSAJÉN HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK BA JORNALISTA SIRA IHA OKAZIAUN ENTREGA PRÉMIU JORNALIZMU BA PÁS TINAN 2012


Dili, 10 Dezembru, 2012

Serimónia entrega Prémiu Jornalizmu ba Pás Tinan 2012, ne’ebé hala’o hela iha loron ne’ebé ita mós selebra loron internasionál ba Direitus Umanus,  lori ksolok tebes mai ha’u.
Valór husi jornalizmu independente – no mós ezemplu boot ne’ebé hatudu jornalista sira nia dignidade – iha ligasaun kle’an ho istória ita-nia rain nian no luta ba libertasaun Timor-Leste nian, iha tinan 30-40 ikus ne’e.
Ha’u fó parabéns ba jornalista sira nia ezemplu no profisionalizmu ne’ebé, ho aten-barani, hatudu verdade kona-ba funu ita-nia rain nian. Profisionalizmu no rigor husi jornalista balun mak fó posibilidade ba mundu atu hatene loloos ita-nia povu nia luta no fó kontribuisaun ba vitória husi liberdade iha Timor-Leste. Balun lakon sira-nia vida.
Ha’u-nia respeitu ba memória jornalista nian ho tékniku sira ne’ebé mate iha Balibó iha tinan 1975 - Greg Shackleton no Tony Stewart husi Austrália, Gary Cunningham husi Nova Zelándia, no Brian Peters no Malcolm Rennie husi Inglaterra.
Loos duni katak sira mak sai vítima dahuluk ba invazaun ita-nia rain nian, molok ofisialmente invazór sira tama Timór.
Ha’u sei hanoin-hetan ema-Austrália Roger East ne’ebé invazór sira mak oho iha 8 Dezembru, 1975, tinan 37 liubá. No tan jornalista husi Olanda, Sander Thoenes, ne’ebé mate iha Becora iha fulan Setembru 1999 durante retirada forsa invazora ninian.
Maibé ha’u mós hanoin-hetan – ho laran-ksolok – jornalista sira-ne’ebé mai iha Timor-Leste durante tempu funu, maibé konsege moris tuir no hatudu ita-nia povu nia situasaun – hanesan ita-nia maun boot Max Stahl, ne’ebé hatudu verdade kona-ba 12 Novembru iha semitériu Santa Cruz ba mundu.
Iha 1991 mós, jornalista Amérika nian Allan Nairn no Amy Goodman, ema-Olanda Saskia no ema-Austrália Russel mai iha Timór no hatudu Rekizisténsia nia atividade iha foho.
Ita la bele haluha naran seluktán hanesan Robert Domm husi Austrália no husi Japaun mak Shusi Koyama (Rezisténsia hanaran nia Maufunu), hamutuk ho Ishida Futoshi (naran Funudoe) no Nakayama Tosihida (naran José Afonso).
Tinan hirak ikus funu nian, ita simu vizita husi John MartinkusIan David e Mathew Carney husi Austrália, ema-Inglaterra Christopher  no ema-Fransa Chantal (1997), Lindley Barry, (1998-99), no ema-Brazil Leonardo Sakamoto iha 1999. Jill Joliffe jornalista husi Austrália ne’ebé nunka haluha kauza Timór nian.
Liberdade ita-nia povu nian hanesan vitória lia-loos nian hasoru informasaun bosok no ilegalidade.
Serbisu ne’ebé jornalista sira halo fó koñesimentu loloos kona-ba Timor-Leste iha mundu, tulun hasai ita-nia rain no luta povu nian husi izolamentu no mós haboot apoiu mundu nian ba kauza Timor-Leste.
 Señoras no señores jornalistas, ilustre konvidadus. Exelénsias.
Durante tinan hirak nia laran ha’u hanesan kombatente, soldadu. Tuir ha’u-nia observasaun no esperiénsia, jornalista sira tenke mós sai soldadu hodi luta ba lia-loos.
Jornalizmu hanesan luta-na’in ba lia-loos, no sira-nia kilat mak kredibilidade no profisionalismu ida ke aas.
Jornalista nia forsa mak kredibilidade – fiar ne’ebé mai husi komunidade. Bele manán fiar ne’e ho lia-loos no rigor iha ida-idak nia serbisu.
Luta ba lia-loos iha karaterístika hanesan ho ita-nia povu nia luta ba liberdade – hasoru perigu, espíritu sakrifísiu, aten-barani no persisténsia (beibeik nunka para).
Istória Timor-Leste nian foin daudauk ne’e hatudu katak liberdade no lia-loos la’o hamutuk – no manán hamutuk.
Ita-nia esperiénsia hatudu mós katak verdade no rigor fó kontribuisaun ba estabilidade no dame, enkuantu rumór no bosok dala ruma bele destabiliza ita rain.
Liberdade ne’ebé konsagra ona iha referendu 1999 nian mak loke dalan hodi harii Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e ida-ne’e iha loron 22 Dezembru 1999.
Jornalista timoroan sira fó kontribuisaun atu harii dame no rekonsiliasaun nasionál iha tinan sanulu moris iha demokrasia laran, hafoin restaurasaun independénsia. Atividade jornalista sira nian importante tebetebes ba demokrasia no dezenvolvimentu nasionál.
Tinan 2012, ho eleisaun prezidensiál no lejizlativa, sai hanesan teste ida ba ita-nia demokrasia. Teste ne’e pozitivu tebetebes.
Eleisaun hetan partisipasaun maka’as husi sidadaun sira no la’o ho hakmatek, no sidadaun sira hatudu maturidade boot.
Tinan ida-ne’e mós pozitivu ba jornalizmu no jornalista sira Timor-Leste nian. Sira-nia serbisu no profisionalizmu fó kontribuisaun ba eleisaun nia ambiente pás no liberdade.
Asosiasaun Jornalista Timor-Lorosa’e foin entrega Prémiu Jornalizmu ba Pás ba tinan 2012. Ha’u hakarak hato’o ba imi katak jornalista sira no jornalizmu merese ita hahi’i sira no ha’u hakarak fó parabéns ba sira-nia atitude no serbisu ne’ebé responsavel no rigorozu durante eleisaun, nune’e sira kontribui ba funsionamentu demokrasia ne’ebé la’o ho di’ak iha tinan ida-ne’e nia laran, maski intensidade polítika ida ne’ebé aas.
Ha’u hein katak jornalista sira Timor-Leste nian bele kontribui liután, ho loloos no lia-loos, ba povu nia dalan atu to’o ba rain ida-ne’ebé seguru, estavel no prósperu liu, ne’ebé fó kondisaun di’ak liu ba Timór oan hotu.
Maromak tulun ita hotu no Timor-Leste.
Obrigado
Ana Mota
Ofisial Media 
Prezidensial, Palasiu Nicolao Lobato-Aitarak Laran
Dili, Timor-Leste
Mobile : ( 670 ) 77327200

Rabu, 26 Desember 2012

KOMUNIKADU IMPRENSA PR


KOMUNIKADU IMPRENSA
S.E. Prezidente Repúblika Timor-Leste, Taur Matan Ruak, hodi naran Estadu no povu Timor tomak aproveita oportunidade ida ne’e hodi felisita ba Prezidente-eleitu Madame Park Geun-Hye, ninia partidu (Partidu Fronteira Foun, konhesidu mós nu’udár Saenuri) no povu Repúblika Koreia, iha okaziaun ksolok ba susesu konkista iha eleisoens prezidensiais foin lais nian.
Eleisaun Prezidensial, Repúblika Koreia nian, ba primeira Prezidente feto ida nu’udár pontu referénsia ne’ebé signifikativu no inspirasaun lideransa nian ba feto hotuhotu iha mundu-raiklaran tomak, hansan mós ba sidadaun sira hotu iha Repúblika Koreia.
Ho sertamente ida ne’e okaziaun ida oportuna no mós prezente Natál nian ida ba Prezidente-eleitu Madame Park Geun-Hye, ninia partidu no povu Repúblika Koreia tomak.
Parabéns mós ba kandidatu Moon Jae-in (no ninia partidu - Partidu Democrátiku Unidu) no partidu polítikus seluseluk ne’ebé kontesta bastante ona iha prosesu eleitoral ida ne’e.
Ami nia louvores aas liu ba Prezidente-sesante, Lee Myung-bak, ne’ebé serbí didi’ak ona ninia rain no iha tinan hirak ninia laran maka belun boot ida mai Timor-Leste.
Ha’u ninia Prezidénsia hamutuk ho Estadu Timor-Leste , he’in ho expektativa posibilidade atu serbisu kolaborasaun ho administrasaun foun iha tempu oinmai ba intereses komun; nu’udár baibain importánsia liu maka lasus povu-ba-povu nian, hanesan mós ba áreas no objektivus iha ekonomia no seguransa.
Ha’u hato’o ami nia parabéns sinserus ba Prezidente-eleitu Madame Park Geun-Hye ba susesu notável ida ne’e. 

Senin, 10 Desember 2012

BANKO BNCTL DISTRITO COVALIMA HALO FUNSIONARIO PUBLIKU FULAN-FULAN TENKE FORMA IHA LORO-LARAN TAN DEIT ATU HETAN VENSEMENTO KA SALARIO


Suai-Lia hirak ne’e hato’o husi  reprezentante Profesora Escola Ensino Basiko  Gaudencia De Jesus hateten nia parte la kontente  tanba fulan fualan tenke forma iha loro –laran e mos abadona servusu hanesan Profesora  e prosesu aprenidazen la bele lao ho diak no fulan –fulan abadona Estudante sira  .dehan Gaudencia De Jesus iha
Banco BNCTL Distrito Covalima Sub Distrito Suai.(Segunda ,03/12)
“ hanesan Profesor  sekarik nia abadona nia servisu nudar responsablidade hanesan profesor entaun tenke abadona Alunus sira  e mos prosesu aprenidazen ladun lao e fulan –fulan tenke abodona estudante sira hanesan ne’e  ami tenke mai forma iha banko para bele simu ami Vensementu ka Salario.
Enkuantu iha tempo no fatin hanesan Gaudencia hatutan  oinsa  Banko bele muda mekanismu nune’e labele antrian  no  bele Banko forma mekanismu ida  nebe sufsiente atu nune’e Fungsionari Publiku bele lao tuir  mekanismu nebe iha .
“tuir lolos ne’e atu labele antri  oinsa husi banko ne’e ble muda mekanismu e  forma mekanismu ida nebe sufsiente atu nune’e ami Fungsionario sira bele lao tuir mekanismu nebe iha e husi Banku mos tenke halo orario ida  atu nune’e labele abadona Servisu liu-liu ba ami Profesora sira  husik hela Studante sira iha Escola.
Entertanto Gaudensia sailenta mos katak  oinsa atu bele muda sistema ida ne’e atu nune’e labele forma nafatin iha loro laran e mos atu labele abandona Servisu e liu-liu ba Profesor sira  nebe fulan –fulan  abandona servisu  e oinsa atu labele abandona servisu no labele husik hela mesak Estudante sira  iha eskola mos oinsa atu prepara Studante sira ho diak se wainhira Banco la muda ka forma sistema nebe que diak. (UMR Suai Ano Silva)






















Jumat, 30 November 2012

antar ofisial ho prezidente Cabo-verde iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato


Prezidente Taur Matan Ruak ofrese jantar ofisial ba nia Homológu Cabo Verdianu

Dili,30 Novembru 2012: Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak ofrese jantar ofisial em honra
ba nia homológu Cabo Verdianu Jorge Carlos Fonseca ho nia delegasaun, Kinta-feira kalan iha
Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato Dili.

Xefe Estadu iha diskurus hateten : “Ne’e hanesan satisfasaun simu vossa Exelênsia iha Timor-
Leste hodi troka pontu de vista kona-ba porfundamentu hodi hametin liu tan relasaun entre
ita nia povu no ita nia nasaun”.

Prezidente hatutan Timor-leste hanesan país Aziátiku iha membru Komunidade paízes lingua
Portuges sai hanesan garvidade foun iha relasoens interansionais no sai hanesan baze ba
dezenvolvimentu global. Tuir Xefe Estadu, CPLP iha fatin espesial iha fuan no identidade Timor-
Leste . iha biban ne’ebá Prezidente mós husu atu ambítu koperasaun nivel CPLP nian kontinua
intensifika ba oin tamba CPLP iha influênsia positivu iha nivel seguransa no estabilidade
internasional, no Timor-Leste sei apoiu no fó kontribuisaun ba inisiativa refere hodi profunda
no alarga liu tan aksaun CPLP nian hanesan komunidade ne’ebé diriji ba defeza dignidade ema
nian, liberdade no aproximasaun entre povu.

Iha serimonia jantar ne’e Xefe Estadu aproveita fó lembransa pintura Dom.Boa Ventura nian ba
nia homológu Jorge Fonseca.

Hola parte iha jantar ofisial ne’e, Primeira Dama, Prezidente Parlamentu Nasional, Vice
Primeiru Ministru,Prokuradora Jeral, Ministru Negosius Estranjeirus,membru governu balun,
komunidade Cabo Verde rezidente iha Dili, no bainaka importante sira seluk.


Ana Mota
Ofisial Media 
Prezidensia Republika  -Nicolau Lobato- Aitarak Laran
Dili, Timor-Leste
Kontaktu: (+670) 7732 7200


Senin, 26 November 2012

Sosoadade Civil Ka FONGTIL (DLO) Distrito covalima Preokupa ho programa sefope nian .



Suai- Projeto nebe implementa husi SEFOPE konsidera laiha transparansia no ikus implementasaun projeto la iha kualidade

lia fuan hirak ne’e mak hato’o husi chefe ONG Timor Leste ka FONGTIL Distrito Covalima Eugenio de Souza.

Tuir Eugenio De Souza katak,Projeto Ateru Istrada nebe liga capital Sub Distrito Suai  ba Suku Suai Loro Distrito covalima nebe impelementa husi Kompainya Lokal iha suku ne’e,nebe nain ka agensia ba projetu ne’e mak husi SEFOPE maibe laiha kuinesementu husi Governo Lokal e konsidera ne’e hanesan Mal Atministrasaun Tanba laiha Transparansia no hamosu Duvidas bot iha parte sosiadade Civil

“Ami Siasiadade Sivil Duvidas uit oan tanba ida programa Dolar 3 ou ida ne projetu ho osamentu montantes bo’ot .; Maibe iha informasaun nebe mak ami hetan projetu ida ne’e ho orsamentu nebe kue bo’ot ,atu taka istrada mos atu istrada ba Suai loro ne’e halo tetuk.

Tanba ne’e tuir Ofisial Sosidade Civil nebe toma konta Sosiadade Civil hotu iha Covalima ne’e katak,ho implementasaun projeto nebe laiha transparansia impaktu nebe mosu kualidade projetu la diak no parte governo Lokal henasan administrasaun distritu labele toma responsablidade ba obra hirak ne’e tanba ne’e husu ba Ministereu hotu iha nasional karik bainhira implementa projetu ne’e tengke halo konsultasaun ho governo local antes implementa

“Tuir realidade nebe mak iha projetu ida ne’e la tuir kualidade ida nebe mak ita hetan maibe ita hateten  hau mai halo diskusaun ho Administrador ho arjuntu rasik sira lahatene projetu ne’e ,tanba projetu ne’e husi Aministrasaun mak halo planiamentu maibe to implementasaun sem kuinhesementu husi Administrasaun rasik.

Engkuantuiha fatin no tempu hanesan  hatan ba qestaun ne’e Administrador Adjuntu Distrito Covalima Filepe Viera Cardoso rekuninese projeto nebe impelementa husi SEFOPE la fo duni kuinesementu ba iha administrasaun local distrito Covalima tanba projetu hirak ne’e Nasional mak toma konta
“ Liga ho implementasaun projetu husi Sefope klaru ida laos kompetensia KDD I prosesu ida ba implemtasaun projetu sefope  ne rasik la liu husi servisu KDD Distrito i ami konsidera dehan katak programa Nasional nian , maibe intermus de kuinhesementu ami la iha  I ofisialmente kuinhesemnetu so Instituisaun sefope mak bele halo karta kuinhesementu ofisial ida mak dirizi mai iha KDD Distrito para atu bele hatene tuir katak projetu husi Sefope ima plementa iha Distrito Covalima iha su Distrito Ida ne’e ka  ou iha Suku Ida ne’e

Entertantu hatan ba duvidas hirak ne’e tuir directora husi Kompanha F-Forbia Laurensia Monica Liliana Cardoso ne’e katak .;Segunda (26/11) nebe hetan fiar husi Sefope  tanba projetu ne ‘e mak hanesan projetu empregu rural nebe halai liu ba programa Dolar 3 nian  .

“ Projetu ne’e halai liu ba Dolar 3 tanba nia benefisiu maka tenke fo servisu ba komunidade sira ,atu sira mos bele hetan osan dolar 3 por dia ,iha ne’e ba  hau nia grupu tarzeitu iha ema nain 250 ne’e inklui feto ho mane iha Aldeia 5 iha Suku Suai Loro  .; nebe konfiansa husi hau nia kompanha hau fo fiar ba Chefe Suku no Chefe Aldeia mak  halo kontrola I mos halo rekrutamentu ba sira neb eke servisu Dolar 3 nian .

Monica Haktuir Total Orsamentu nebe heta husi Sefope  hamotuk Dolares U$ .40.000.00 ne’e hudi halo ka ateru istrada , ho mos hamos Estrada.maibe material mak hanesan Fatuk No Rai Henek ne’e kareta mak tula .

“ Total Orsamentu nebe ke hau hetan husi sefope  U$, 40.000.00 Dolares Americano ne ba ateru Istrada deit ho mos hamos Istrada nebe , I kompanha iha inisiativ katak dari pada hau buat hotu uza mesin entaun Fatuk No Raihenek Kareta mak tula I komunida dira suru ka Ateru deit Istrada kuak sira.

Entertantu monica reforsa antes Projetu refere atu implementa husi Kompanha rasik halo karta kuinhesementu ida ba iha Administrasaun  Distrito no Administrasaun Sub Distrito Suai nian.;I depois de ida maka foin implementa projetu nebe hetan fiar husi Sefope . (UMR SUAI ONLINE, ANO SILVA)


Kamis, 22 November 2012

TARIFA KA PRESU TRANSPORTE VIAGEN SUAI – DILI BM AUMENTA HUSI DOLARES 15 BA DOLARES 20 KADA PASANJEIRUS KA PENUMPANG NAIN 1


HO PRESU KA TARIFA NEBE SA’E REPRESENTANTE PASANJEIRUS NEBE MOS HANESAN INAN  IHA FAMILIA  UMA LARAN SENTI  TRISTI NO FO IMPAKTU BA OAN SIRA NEBE HALO ESTUDU IHA KAPITAL DILI

Lai fuan hirak ne’e mak hato’o hosi representante inan ida  iha Kapital Distrito Covalima Maria Francisca Carlvalho iha nia hela fatin Quarta Feira Semana kotuk .;(21/11)

Tuir Maria Francisca Carvalho katak,ho pressu ka Tarifa ba pasanjierus nebe aumenta difikulta sira atu BM Suai- Dili

“Di’ak liu para tanba ba mai Dolar 40 .;ita ema mina sae mos Dolar 15 ne to’o ona ne’e to’o Dolar 20 ne’e .; ne’e o hanoin Dolar 20 bis ida hetan hira fulan ida”.

Iha fatin nebe difrente representante pasanjeirus ida ho naran Berta Amaral konsidera ho tarifa Bus pasanjeirus Suai-Dili BM husi Dolar 15 ba Dolar 20 karik sura mos sasan nebe lori inklui han no hemo halo konta u$ 50 kada pasangerus .Dehan Berta Amaral Kuarta Semana Kotuk (21/11).

“Ne’e ita sei dauk  konta sasan ita tula ne’e  hanesan sasan selu ketak no ita ema selu ketak; ne’e sura hamotuk dolar 50 .tanba karon ida dolar 1 I inklui mos han hemu nian”.

No enkuantu hatan ba qestaun ne’e representate kondotores nebe halo opersaun Suai-Dili husi Bis Kristu Rei ho naran Manek hateten tarifa pasangerus Suai-Dili aumenta tanba Mina Folin sae,pesa ka alat kareta mos folin sae aleinde ida ne’e tanba  impaktu mos husi  Estrada nebe at.; Manek  Kuarta Semana Kotuk (21/11

“ Kareta nia Alat mak karun liu I Estrada mos at nebe ita halai Dolar 10 deit ne’e ita mate tanba kareta at alat ita sosa lakotu I dala ruma osan lato’o tan mos pasandeirus balun selu to’o no balun selu lato’o”.

Entertantu antes ne’e Bis nebe halo operasaun hodi tula pasangerus Suai-Dili hasae tiha ona tarifa husi Dolar 10 ba Dolar 15 kada ema ka pasangerus iha Fulan Febreiru tinan ne’e; ho ida ne’e Bis nebe halo operasaun iha Covalima hasae tarifa Bis ba daruak iha Tinan 2012 nia laran.

UMR SUAI ONLINE  ANO SILVA.;(21/11)

Selasa, 20 November 2012

CENTRO COMMUNIDADE COVALIMA SAI FATIN IDA NEBE IMPORTANTE BA COMMUNIDADE COVALIMA HODI BELE HETAN APOIO NO KAPASITASAUN IHA AREA OIN-OIN.



(Hakerek na’in UMR Suai/Alda Pereira)
Suai,16/Nov/2012

Centro Comunidade Covalima(CCC) hanesan Organizasaun Communitaria ou CDO ne’e be estabelese  Parseiro entre Distrito Covalima ho Cidade Port Philip nebe ha naran Belun ho Suai.

Centro Comunidade estabelese iha Fulan Maio, 20-Maio-2000 ne’ebe halo  akordu entre Municipal Cidade Port Phillip ho Timor-Leste, no asina hosi Sr. Rala Xanana Gusmão; depois iha Tinan 2002 Sr. Kay Rala Xanana Gusmão entrega poder mai iha Kapitaun Distrito Covalima hodi halo revizaun ba akordu amizade entre Port Phillip  ho Distrito Kovalima  ba periodo 2000 to’o 2010 hodi servisu hamotuk ba Communidade.
Iha 20 de Maio 2005 depois akordo ida ne’e Cidade rua ne’e nudar Governu local rua akordu hamotuk fila fali atu hanaruk ita nia sidade amiga ida ne’e hodi foti  Sentralidade iha Centro Communidade Covalima (CCC), hafoin liu tiha Tinan lubuk laran Parte Rua ne’e konkorda hotu kontinua Prolonga fali Kontratu ba servisu Parseiru ida ne’e ba periode tinan sanuluh tan nebe hahu husi tinan 2010 to’o 2020.
Tuir Acting Director Centro Communidade Covalima(CCC) Sr. Alberto de Jesus Barros, konfesa kantak; CCC iha nia Historia di’ak no mos nia nia historia aat, Historia aat tanba hahu husi tinan 2000-2003 ne’e aktividade ladun la’o, hahu husi 2005-2007 ne’e aktividade iha uit oan, maibe komesa husi tinan 2007 to’o agora ne’e aktividade barak ona, tanba communidade hatene barak ona kona ba CCC no no liu husi programa sira nebe CCC Implementa maka Communidade Covalima senti katak CCC ne’e sira nian. Dehan Acting Director CCC, Alberto de J. Barros.

Acting Director ne’e ba Jornalista UMR Suai Online katak; Centro Communiade Covalima iha programa nebe Bolu naran Aktividade Kreatividade nebe bo’ot tebes no iha Programa lubuk bo’ot nebe mak kompostu husi:
1.              Programa Dezenvolvementu Reto Rural nebe halo Parseiro ho IWDA ( Internacional Women development agency). Nebe maka uluk liu parseiru ho Belun ho Suai iha 2009 liu ba.
2.              Programa seluk mak IT Covalima liu husi Programa IT Covalima ne’e CCC fornese Formasaun ba Communidade kona ba Treinamentu Komputador, Word, Exel, Power Poit, iha Programa IT Covalima ne’e iha mos iha Seksaun ida kona ba Hadia Komputador nian.
3.              Seksaun Internet Café, rental KOmputardor,iha Intrenet ba Kliente sira nebe ami bolu naran external Client.
4.              Programa seluk nebe CCC halo mak Biblioteka ba Escola sekundaria Serankotek, nebe mak CCC oferese Livros ba Escola hodi alunus sir abele utiliza,
5.              Aliende programa Hirak iha leten CCC mos iha Programa kursu English ho Kategoria  haat (40) hanesan;
a.     Fo kursu lian English ba Proffesores English sira, ne’e hahu iha tina 2009 to’o agora.
6.              Centro Communidade Covalima mos fo Valor bo’ot liu ba Bolsu do Estudu ba Treinamentu Vocasional ne’e ba Joven sira nebe inan/aman laiha ona K’bit  fo eskola kontinua ba nivel universitario, maibe bolsa ida ne’e lahanesan ho ida nebe Governu fornese,
“ami iha ona  joven feto no mane hamotuk na’in 40 nebe prontu atu haruka ba tuir treinamentu iha fatin hanesan; Kolezio Maliana, Baucau, no Dom Bosco Dili, ho Objektivu ida katak Bolseiru sira ne’e bele hetan Skill no bele ajuda sira iha Futuru mai” tenik Acting Director ne’e.

Alberto Esklarese liu tan katak “ Programa Dezenvolvemento Feto Rurais nebe CCC implementa iha Baze ne’e kobre iha Sub-Distrito 3 nebe komposto husi; Sub-Distrito Suai Vila, Mauqatar, no Tiloma’ar, iha fatin ou Sub-Distrito seluk nebe ami seidauk tama mak haensan; Sub-Distrito, Fatululik, Fohorem, Fatumea, no Zumalai, maibe Sub- Distrito Zumalai ami labele tama iha neba tanba sira iha ona ema seluk nebe mak suporta sira. Iha Sub Distrto Tolu nebe CCC liu husi Programa Dezenvolve Feto Rural Kombre ona ne’e ami iha Grupo Trazeitu hamotuk 8 nebe kompostu husi:
Sub-Distrito Suai mak Grupo Fitun Naroman, iha suai loro no Rem Azulezu iha Kampung Baru Debos, Feto Foin Sa’e iha Kamanasa.
Sub-Distrito Maukatar maka grupo Cruz Mina Rai iha Suku Matai, Haburas Goronto iha Suku Ogues.
Sub-Distrito Tiloma’ar iha Grupo tolu mak hanesan; Grupo Haburas Maudemu no Halibur Maudemu iha Suku Maudemu, Halal(Halibur Ai han Lokal) iha Suku Lalawa”

CCC mos Fornese kursus ingles Iha Sukus no aldeias hamotuk fatin 8 mak hanesan: Labarai, Sukabi laran, Debos, Asurai,Talioan,Asumaten, Asumaten nuu laran, Fatululik, inklui  escola bajiku iha fatululik.

Iha tinan 2010-2012, CCC mos loke TK ida iha lakonak, no SD, ami mos fahe kadernu no kadeira ba sira tuir escola-escola.

Depois iha tinan 2002 liu ba, ami mos  fornese  Solar panel ba Centro Klinika sira iha Sub-Distritu6, hanesan iha Sub-distritu zumalai, Tiloma’ar, Fatululik, Fatumea, Foholulik, Fohorem no Maucatar. Ami suporta ida ne’e atu hodi ajuda pasiente sira mai konjulta, tamba dala ruma sira mai ahi la iha.
Tuir monitoring  nebe ami halo hodi hare Solar Panel sira ne’e agora sei iha hela no di’ak hela.
Programa seluk tan nebe ami halo ba Communidade sira mak  halo vivirus iha nadak nune’e bele protese no hamenus rai monu. Liu husi Viverus nebe iha ona maka CCC servisu hamutuk ho Communidades iha neba hodi actividade kuda ai oan.” Tenik Alberto.

Acting Director ne mos Mensiona Kona ba orsamentu ou Fundu hotu-hotu nebe CCC hetan ne’e, mai hosi Belun ho Suai, no sidade port Phillip.

“Durante tinan 12 ona, CCC seidauk hetan fundu ki’ik ka bo’ot hosi guvernu Timor Leste, maibe, agora CCC hetan fundu nafatin hosi Port Phillip ba Periodo tinan 2010-2012 maibe fundu barak liu mak mai husi Belun ho suai, no kona ba Maneza fundu ne’e CCC la iha Failansu kona ba osan tamba ami servisu hamutuk ho halo laporan mos hamutuk, no mos agora CCC hetan  tan kareta 1 husi Belun ho Suai no Port Phillip” dehan Acntign Director ne’e ba Jornalista UMR Suai Sexta 16/Nov, liu ba.

Iha fatin hanesan wainhira hasoru malu ho Jornalista UMR Suai Online Marcelina Da Concição nudar Official Programa Dezenvolmentu Feto Rurais iha CCC, konfesa katak; “Ami nia servisu mak hanesan fasilita grupo sira iha bazea hodi halo promosaun ba sira  nia produto ne’ebe mak iha.

ami nia objectivu mak atu hakbiit no haforsa Feto nia ekonomia iha komunidade, iha grupos nebe ami servisu hamotuk iha suku no aldeia ne’e ami fo prerioridade ba Feto maibe la taka dalan ba Mane sira, tanba ne’e iha ami nia grupo targeitus sira iha beze ne’e sempre envolve mane na’in ida ka rua hamotuk ho Feto sira iha grupo.

Wainhira ami harii tiha ona grupo sira ne’e ami la husik sira moris mesak hodi halo sira nia aktividade maibe ami sempre halo ami nia monitorizasaun ba ba sira sira hodi hare tuir no sira nia aktividade no mos hatene tuir difikuldade Hirak nebe sira hasoru wainhira sira halo sira nia nia Aktividades. Maioria difikuldades nebe sempre hato’o no hetan maka dala ruma membro grupo sira ladun aktivu, no mos ho kestaun siguransa ba grupos sira.” Hatete Marcelina.

Marcelina hatutan “Ami nia objektivu ba hari grupu ne’e sira iha area ruraias ne’e mak atu fasilita no ajuda feto maluk sira para bele kria kratividades nebe mosu husi sira nia aan rasik nune’e sira bele dezenvolve ekoniamia iha uma laran no mos bele ajuda sira nia la’en hodi bele hetan rendimentu hodi bele sustenta sira nia oan sira ba vida moris lor-loron nian liu liu ba futuru sira nia familia no oan sira nian”, Tenik Marcelina ba Jornalista UMR Suai iha nia servisu fatin Suai, Debos.

Iha fatin no tempo hanesan Aurio Moniz Cardoso nudar Coordinator IT no Computador iha CCC ba Jornalista UMR Suai katak;  IT Covalima estabelese iha tinan 2009, maibe, antes neba, Sr. Simão Barreto nudar Director ba CCC haruka ami na’in lima inklui mos ha’u hodi ba tuir Treinamentu kona ba IT nian iha Info Timor Baucau hodi aprende kona ba Programa Linux ou Ubuntu durante Fulan tolu iha Baucau.

Tenik Coordinator IT ne’e katak; IT Covalima Estabelse ho nia Vizaun haat mak hanesan; Loke Kursu Komputador, Grem PC/hadi’a Komputador, Rental Komputer, no Internet Café. Dehan Aurio.
Nia hatutan katak; CCC liu husi Programa IT Covalima fornese Kursu komputador ba Communiade sira hodi bele kapasita sira nia kapasiade hodi bele hetan matenek para bele aplika iha merkadu servisu wainhira hetan rezultadu husi Kursu Komputador ne’e. IT Covalima mos oferese kursu Internet baziku ba estudates no mos kommunidade sira nebe pesrsija, razaun husi kursu internet baziku ne’e tanba liu husi internet ema barak bele hetan asesu ba informasuan nebe ejiste iha ita nia rai laran no rai seluk. Tenik Aurio. (UMR Suai Online,Alda Perreira)

KOMUNIDADE DISTRITO COVALIMA SEI DUVIDAS HO PROJETO SUAI SUPLY BASE NEB’E SEI IMPLEMENTA IHA SUKU KAMANASA.



LIAN NA’IN SUKU MATAI EUGENIO DO SANTOS, ITA LABELE IMPEDE PROGRAMA ESTADU NIAN MAIBE PROGRAMA NE’E LABELE HATERUS POVU.

Suai- Relasiona ho projeto Suia Suply Base ne’e sei implementa iha Suku kamanasa Sub Distrito Suai, Distrito Covalima nebe halo komunidade iha Covalima sei preokupa nafatin  ho prejeto Suai Suply Base (SSB)  tanba Povu Covalima oferese ona Rai Hodi loke Projetu Suai Suply Base  maibe aban bain rua Povu mak sei sai Vitima rasik ba Dezemvolvimento iha distrito ida ne’e .
Tuir Eugenio do Santo Lia Na’in Matai haktuir katak; “Ha’u nia hanoin tempu to’o ona ita atu ke’e fali ita nia riku soin iha ita nia rai atu hodi hala’o dejenvolmentu, maibe, Se ita atu ke’e fali ita nia Riku Soin ne’e maka ita sei deve fali ba Nasaun seluk ou Tau hela ita nia tusan ba ita nia Oan  sira no Bei Oan sira ou rai tutan ba tutan. Hateten Lian Na’in Matai ne’e ba Jornalista UMR Suai iha nia Hela fatin Suku Matai”.

Lia Na’in ne’e mos kontinua nia lia katak, programa estadu nian sei la impende maibe programa ne’e rasik mos labele fo terus ba Povo ki’ik sira.

“No mos tuir ha’u nia hakarak ita labele impede ba estadu nia programa maibe, labele haterus povu, se wainhira kona to’os fatin, uma fatin no hakiak animal fatin, ne’e ita persiza hanoin sira nia moris hodi sustenta sira nia oan sira I liliu sira nia bei oan sira.
Ha’u mos hato’o ha’u nia lia menon, karik ita atu tama ba fatin ida ita tenke husu uluk lai lisensa iha katuas adat sira tamba, iha rai balu lulik no labele halo rahun ou atu sobu maibe, seluk husi ne’e povu nian ne’e estadu nian hotu". Tenik Lian Na’in Matai Eugeno do Santos)

Entertanto Tuir reprezentante Joventude Suku Kamanasa Tito Abilio do Sacramento hateten ba Jornalista UMR Suai, Tersa (20/11). Katak nia parte sente kontente e mos tristi tanba relasiona ho  Projetu Suai Suply base nebe Kuminidade iha Suku kamanasa aban bain rua sei sai Vitima ba Dezemvolvimento iha Distrito ida ne’e; Lia hira hirak ne’e hato’o husi Reprejentante Joventude Suku Kamanasa iha Edifisio Administrador Distrito Covalima; Tersa (20/11).
“hau sente iha mos kontente e iha mos tristi, ha’u  Kontente tanba loke servisu iha ami nia Rai laran ;tristi tanba povu oferese ona nia Rai maibe povu mak sei sai Vitima ba Dezemvolvimentu ida ne’e.

Enkuantu Tito Abilio reforsa mos katak, nia parte konsidera projetu Suply Base nebe sei fo benifisiu ba Povu Covalima tanba wainhira Projetu Suply Base ne’e implementa duni iha Suku Kamanasa maka Povu Covalima sei hetan servisu tanba, no mos sei hamenus Dezenprego iha Timor Leste liu-liu iha Distritu Covalima. Dehan Tito Abilio do Sacramento;  Tersa (20/11).
“ Iha benifisiu ba Komunidade tanba iha neba iha buat barak maka presija atu ita halo karik Suaply Base loke duni iha Suku laran entaun buat barak maka ita tenke kria iha ita nia Suku laran Porezemplu hanesan  ita forma grupu Agrikultura e ita bele kuda Modo, bele hakiak Animal tanba ne’e bele hatama ba iha Suply Base” tenik Joventude ne’e.

Enkuantu iha Tempu nebe hanesan Tuir Fongtil/DLO Distrito Covalima Eugenio De Sousa Reafirma katak; Projetu Suply Base sei fo benefisiu di’ak ba Timor Leste mos povu Covalima liu-liu Suku Kamanasa. tanba ne’e sukat tuir prosesu akompanhamentu nebe’e la’o agora dadaun to’o ona 75 % (Tuju pulu Lima Persen ). Dehan Eugenio; terxa 20/11).
“Ita Ko’alia Kona ba Suply Base buat ida benefisiu di’ak ida ba Povu Timor liu –liu ba Suku Kamanasa mos Covalima, ita hare hosi ne’e sukat mos ni-nia prosesu ne’e la’o halo nusa durante ne’e akompanhamentu nebe mak la’o ita hare bele to’o ona iha 75% nebe mak agora ita hare tuir Ministru Petrolium nian” .

Entertantu Eugenio De Sousa Sublinha mos Katak husu ba Kommunidade iha Suku Kamanasa atu labele nonok deit tanba Projetu nebe mak atu hala’o ne’e  hanesan Mega Projetu; ne’e duni ita na’in rasik maka tenke sukat Positivo no Negativo e tenke hanoin ba oin sa ida mak ita presija atu kria e Dezemvolve Rai ida ne’e liu-liu Distrito Covalima .

“ ita lahatene lolos ne’e komunidade sira ladun satisfas ne’e  iha parte sa ida durante ne’e sira labele nonok deit maibe atu hateten dehan Projetu nebe maka atu hala’o ne’e Mega Projetu, ita maka tenkeser sukat ni-nia positivo ho Negativo; se positivu karik projetu ida ne’e nia benefisiu ba Komunidade iha Covalima ; Negativu ida ne’e ita presija hare hamotuk entre Komunidade Covalima ho Governo.”

Entertantu Eugenio hatutan tan lia katak; maske problema no duvidas oi-oin hosi povu Covalima liu-liu komunidade iha Suku Kamanasa atu labele tur iha fatin hodi rona no nonok deit maibe oinsa atu bele fo hanoin ba malu tanba projetu SSB mak sei haburas Dezemvolvimentu Rai doben ida ne’e e liu-liu ba Distrito Covalima tanba ho projetu ida ne’e maka Distrito covalima sei sai Sidade bo’ot ida iha Timor leste. (Umr Suai Online ; Ano Silva/Alda Pereira) 

Minggu, 18 November 2012

SERIMONIA INTREGA SERVISU HUSI DIREKTUR TUAN BA DIREKTUR FOUN DNTP (Diresaun Nasional Terras e Prepriodade) Distrito Covalima



SUAI – RELASIONA HO  SERIMONIA INTREGA SEVISU HOSI DIREKTUR TUAN BA DIREKTUR FOUN DNTP DISTRITO COVALIMA MOS HO DISTRITO AINARO NO SAME ,NEBE INTREGA DIREITA HOSI SEKRETARIADU DU ESTADU TERRAS E PREPRIODADE  IHA SALAUN ADMINISTRADOR SUB DISTRITO SUAI COVALIMA .SEXTA (16/11).

Enkuanto  Tuir Direktur tuan DNTP Distrito Covalima Predro Ribeiro Tilman hateten . Sexta (16/11) ,katak nia parte pronto atu fo apoio nafatin tanba servisu ida ne’e hanesan servisu ida uluk kedas  tanba ne’e nia parte konsidera  kargo la’os buat ida nebe importante maibe kargo hanesan responsablidade ida ba  ita no husu atu servisu fo liman ba malu nafatin hodi dezenvolve Teras e Prepriodade ida ita nia Distrito ida ne’e.
“Hau sempre fo apoiu nafatin tanba ne’e servisu hau nian .hau nia naturez servisu kedas iha rai desde hau nia joventude to’o agora .nebe buat ida kargu ne’e ba hau laos dehan katak buat ida importante bot ida  e kargo ne’e hanesan reponsablidade ida deit . maibe  fo apoiu hau sempre fo apoiu ba sese deit  tantu ba hau nia direktur foun ou ba indentidades hotu e ba ema nebe iha asuntu konaba rai konserteza hau siempre fo nafatin hau nia apoiu”, Dehan Tilma.
Entertantu Tuir Direktur Foun DNTP Distrito Covalima Afonso Amaral katak nia parte sei esforsu oinsa atu hare konflitu no sei buka maneira  atu lori resolve konflitu liu hosi mediasaun tanba nia parte konsidera konflitu barak nebe ke sei mosu mai relasiona ho Prjeto Suai Suply base (SSB) nebe sei implementa ida Distrito ida ne’e. Dehan Directur Foun DNTP Distrito Covalima ,dehan Afonso Amaral Sexta (16/11) ba Jornalista UMR Suai iha Salaun Enkontru Administrasaun Sub Distritu Suai depois de Simu Tomada de Pose nudar Director DNTP Covalima.

“ Diresaun rai diresaun ida nebe mak  nakonu ho konflitu  nebe ami sei hakas an nafatin atu  oinsa bele hare konflitu no buka maneira oinsa bele resolve konflitu liu hosi mediasaun .e tuir fali projeto ida  supply Base  ida  ne’e ami sente katak aban bairua  problema barak mak sei mosu konaba nain ba rai”.  
Iha fatin hanesan, tuir Secretariadu do Estadu Terras E Prepriodade  Jaime Xavier Lopes  Hateten husu ba Director Tuan no Foun Atu labele moe malu I fo liman nafatin atu bele dezenvolve Teras e Prepriodade  iha Distrito Covalima ida ne’e no husu atu servisu hodi neon ho laran mos, ho atendementu ida nebe ke di’ak ba kommunidade sira wainhira sira presija .Dehan Secretariadu do Estadu Terras E Prepriodade Jaime Xavier Lopes. Sexta (16/11).
Haklaken Secretaria do Estado katak; “ Atendementu ne’e labele define ema ki’ik ka katuas ka labarik  i ema ruma presija ita nia ajuda  kona ba problema rai nian ita tenke atende sira ho di’ak ,entaun ita hanoin katak atu dezenvolve Terras  e Prepriodades ne’e  tenke fo apoiu ba malu nafatin hodi la’o ba oin nafatin .
Secretariado do Estadu Terras E Prepriodade reforsa liutan katak husu ba Directur foun atu labele moe atu husu ajuda ba malu no rona malu atu bele dezenvolve nafatin Teras e Prepriodade iha Distrito ida ne’e ba oin no husu mos atu rona mos ema seluk la’os dehan katak ita nia mak los deit maibe se di’ak liu mak tenke konsidera malu liu –liu oinsa hatudu prepara ka hatudu exemplu di’ak ba Staff  DNTP iha Distrito ida ne’e atu nune’e aban bainrua sira mos bele sai Director hanesan agora ita bo’ot sira dadaun ne’e” dehan Jaime.
Entertanto relasiona ho Relasiona ho  Serimonia Intrega sevisu hosi Direktur Tuan ba Direktur Foun DNTP Distrito covalima nebe partisipa hosi Lider komunitaria, Membru PNTL  ,Ministeiro da Saude , e Inklui mos Administrador Sub Distrito Suai No Seluk- Seluktan.  Hanesan sasin ida ba Serimonia Intrega Servisu Direktur tuan ba Direktur Foun.

(Umr Suai Online -Ano Silva )