Kamis, 27 Desember 2012

MENSAJÉN HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK BA JORNALISTA SIRA IHA OKAZIAUN ENTREGA PRÉMIU JORNALIZMU BA PÁS TINAN 2012


Dili, 10 Dezembru, 2012

Serimónia entrega Prémiu Jornalizmu ba Pás Tinan 2012, ne’ebé hala’o hela iha loron ne’ebé ita mós selebra loron internasionál ba Direitus Umanus,  lori ksolok tebes mai ha’u.
Valór husi jornalizmu independente – no mós ezemplu boot ne’ebé hatudu jornalista sira nia dignidade – iha ligasaun kle’an ho istória ita-nia rain nian no luta ba libertasaun Timor-Leste nian, iha tinan 30-40 ikus ne’e.
Ha’u fó parabéns ba jornalista sira nia ezemplu no profisionalizmu ne’ebé, ho aten-barani, hatudu verdade kona-ba funu ita-nia rain nian. Profisionalizmu no rigor husi jornalista balun mak fó posibilidade ba mundu atu hatene loloos ita-nia povu nia luta no fó kontribuisaun ba vitória husi liberdade iha Timor-Leste. Balun lakon sira-nia vida.
Ha’u-nia respeitu ba memória jornalista nian ho tékniku sira ne’ebé mate iha Balibó iha tinan 1975 - Greg Shackleton no Tony Stewart husi Austrália, Gary Cunningham husi Nova Zelándia, no Brian Peters no Malcolm Rennie husi Inglaterra.
Loos duni katak sira mak sai vítima dahuluk ba invazaun ita-nia rain nian, molok ofisialmente invazór sira tama Timór.
Ha’u sei hanoin-hetan ema-Austrália Roger East ne’ebé invazór sira mak oho iha 8 Dezembru, 1975, tinan 37 liubá. No tan jornalista husi Olanda, Sander Thoenes, ne’ebé mate iha Becora iha fulan Setembru 1999 durante retirada forsa invazora ninian.
Maibé ha’u mós hanoin-hetan – ho laran-ksolok – jornalista sira-ne’ebé mai iha Timor-Leste durante tempu funu, maibé konsege moris tuir no hatudu ita-nia povu nia situasaun – hanesan ita-nia maun boot Max Stahl, ne’ebé hatudu verdade kona-ba 12 Novembru iha semitériu Santa Cruz ba mundu.
Iha 1991 mós, jornalista Amérika nian Allan Nairn no Amy Goodman, ema-Olanda Saskia no ema-Austrália Russel mai iha Timór no hatudu Rekizisténsia nia atividade iha foho.
Ita la bele haluha naran seluktán hanesan Robert Domm husi Austrália no husi Japaun mak Shusi Koyama (Rezisténsia hanaran nia Maufunu), hamutuk ho Ishida Futoshi (naran Funudoe) no Nakayama Tosihida (naran José Afonso).
Tinan hirak ikus funu nian, ita simu vizita husi John MartinkusIan David e Mathew Carney husi Austrália, ema-Inglaterra Christopher  no ema-Fransa Chantal (1997), Lindley Barry, (1998-99), no ema-Brazil Leonardo Sakamoto iha 1999. Jill Joliffe jornalista husi Austrália ne’ebé nunka haluha kauza Timór nian.
Liberdade ita-nia povu nian hanesan vitória lia-loos nian hasoru informasaun bosok no ilegalidade.
Serbisu ne’ebé jornalista sira halo fó koñesimentu loloos kona-ba Timor-Leste iha mundu, tulun hasai ita-nia rain no luta povu nian husi izolamentu no mós haboot apoiu mundu nian ba kauza Timor-Leste.
 Señoras no señores jornalistas, ilustre konvidadus. Exelénsias.
Durante tinan hirak nia laran ha’u hanesan kombatente, soldadu. Tuir ha’u-nia observasaun no esperiénsia, jornalista sira tenke mós sai soldadu hodi luta ba lia-loos.
Jornalizmu hanesan luta-na’in ba lia-loos, no sira-nia kilat mak kredibilidade no profisionalismu ida ke aas.
Jornalista nia forsa mak kredibilidade – fiar ne’ebé mai husi komunidade. Bele manán fiar ne’e ho lia-loos no rigor iha ida-idak nia serbisu.
Luta ba lia-loos iha karaterístika hanesan ho ita-nia povu nia luta ba liberdade – hasoru perigu, espíritu sakrifísiu, aten-barani no persisténsia (beibeik nunka para).
Istória Timor-Leste nian foin daudauk ne’e hatudu katak liberdade no lia-loos la’o hamutuk – no manán hamutuk.
Ita-nia esperiénsia hatudu mós katak verdade no rigor fó kontribuisaun ba estabilidade no dame, enkuantu rumór no bosok dala ruma bele destabiliza ita rain.
Liberdade ne’ebé konsagra ona iha referendu 1999 nian mak loke dalan hodi harii Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e ida-ne’e iha loron 22 Dezembru 1999.
Jornalista timoroan sira fó kontribuisaun atu harii dame no rekonsiliasaun nasionál iha tinan sanulu moris iha demokrasia laran, hafoin restaurasaun independénsia. Atividade jornalista sira nian importante tebetebes ba demokrasia no dezenvolvimentu nasionál.
Tinan 2012, ho eleisaun prezidensiál no lejizlativa, sai hanesan teste ida ba ita-nia demokrasia. Teste ne’e pozitivu tebetebes.
Eleisaun hetan partisipasaun maka’as husi sidadaun sira no la’o ho hakmatek, no sidadaun sira hatudu maturidade boot.
Tinan ida-ne’e mós pozitivu ba jornalizmu no jornalista sira Timor-Leste nian. Sira-nia serbisu no profisionalizmu fó kontribuisaun ba eleisaun nia ambiente pás no liberdade.
Asosiasaun Jornalista Timor-Lorosa’e foin entrega Prémiu Jornalizmu ba Pás ba tinan 2012. Ha’u hakarak hato’o ba imi katak jornalista sira no jornalizmu merese ita hahi’i sira no ha’u hakarak fó parabéns ba sira-nia atitude no serbisu ne’ebé responsavel no rigorozu durante eleisaun, nune’e sira kontribui ba funsionamentu demokrasia ne’ebé la’o ho di’ak iha tinan ida-ne’e nia laran, maski intensidade polítika ida ne’ebé aas.
Ha’u hein katak jornalista sira Timor-Leste nian bele kontribui liután, ho loloos no lia-loos, ba povu nia dalan atu to’o ba rain ida-ne’ebé seguru, estavel no prósperu liu, ne’ebé fó kondisaun di’ak liu ba Timór oan hotu.
Maromak tulun ita hotu no Timor-Leste.
Obrigado
Ana Mota
Ofisial Media 
Prezidensial, Palasiu Nicolao Lobato-Aitarak Laran
Dili, Timor-Leste
Mobile : ( 670 ) 77327200

Rabu, 26 Desember 2012

KOMUNIKADU IMPRENSA PR


KOMUNIKADU IMPRENSA
S.E. Prezidente Repúblika Timor-Leste, Taur Matan Ruak, hodi naran Estadu no povu Timor tomak aproveita oportunidade ida ne’e hodi felisita ba Prezidente-eleitu Madame Park Geun-Hye, ninia partidu (Partidu Fronteira Foun, konhesidu mós nu’udár Saenuri) no povu Repúblika Koreia, iha okaziaun ksolok ba susesu konkista iha eleisoens prezidensiais foin lais nian.
Eleisaun Prezidensial, Repúblika Koreia nian, ba primeira Prezidente feto ida nu’udár pontu referénsia ne’ebé signifikativu no inspirasaun lideransa nian ba feto hotuhotu iha mundu-raiklaran tomak, hansan mós ba sidadaun sira hotu iha Repúblika Koreia.
Ho sertamente ida ne’e okaziaun ida oportuna no mós prezente Natál nian ida ba Prezidente-eleitu Madame Park Geun-Hye, ninia partidu no povu Repúblika Koreia tomak.
Parabéns mós ba kandidatu Moon Jae-in (no ninia partidu - Partidu Democrátiku Unidu) no partidu polítikus seluseluk ne’ebé kontesta bastante ona iha prosesu eleitoral ida ne’e.
Ami nia louvores aas liu ba Prezidente-sesante, Lee Myung-bak, ne’ebé serbí didi’ak ona ninia rain no iha tinan hirak ninia laran maka belun boot ida mai Timor-Leste.
Ha’u ninia Prezidénsia hamutuk ho Estadu Timor-Leste , he’in ho expektativa posibilidade atu serbisu kolaborasaun ho administrasaun foun iha tempu oinmai ba intereses komun; nu’udár baibain importánsia liu maka lasus povu-ba-povu nian, hanesan mós ba áreas no objektivus iha ekonomia no seguransa.
Ha’u hato’o ami nia parabéns sinserus ba Prezidente-eleitu Madame Park Geun-Hye ba susesu notável ida ne’e. 

Senin, 10 Desember 2012

BANKO BNCTL DISTRITO COVALIMA HALO FUNSIONARIO PUBLIKU FULAN-FULAN TENKE FORMA IHA LORO-LARAN TAN DEIT ATU HETAN VENSEMENTO KA SALARIO


Suai-Lia hirak ne’e hato’o husi  reprezentante Profesora Escola Ensino Basiko  Gaudencia De Jesus hateten nia parte la kontente  tanba fulan fualan tenke forma iha loro –laran e mos abadona servusu hanesan Profesora  e prosesu aprenidazen la bele lao ho diak no fulan –fulan abadona Estudante sira  .dehan Gaudencia De Jesus iha
Banco BNCTL Distrito Covalima Sub Distrito Suai.(Segunda ,03/12)
“ hanesan Profesor  sekarik nia abadona nia servisu nudar responsablidade hanesan profesor entaun tenke abadona Alunus sira  e mos prosesu aprenidazen ladun lao e fulan –fulan tenke abodona estudante sira hanesan ne’e  ami tenke mai forma iha banko para bele simu ami Vensementu ka Salario.
Enkuantu iha tempo no fatin hanesan Gaudencia hatutan  oinsa  Banko bele muda mekanismu nune’e labele antrian  no  bele Banko forma mekanismu ida  nebe sufsiente atu nune’e Fungsionari Publiku bele lao tuir  mekanismu nebe iha .
“tuir lolos ne’e atu labele antri  oinsa husi banko ne’e ble muda mekanismu e  forma mekanismu ida nebe sufsiente atu nune’e ami Fungsionario sira bele lao tuir mekanismu nebe iha e husi Banku mos tenke halo orario ida  atu nune’e labele abadona Servisu liu-liu ba ami Profesora sira  husik hela Studante sira iha Escola.
Entertanto Gaudensia sailenta mos katak  oinsa atu bele muda sistema ida ne’e atu nune’e labele forma nafatin iha loro laran e mos atu labele abandona Servisu e liu-liu ba Profesor sira  nebe fulan –fulan  abandona servisu  e oinsa atu labele abandona servisu no labele husik hela mesak Estudante sira  iha eskola mos oinsa atu prepara Studante sira ho diak se wainhira Banco la muda ka forma sistema nebe que diak. (UMR Suai Ano Silva)