Minggu, 18 November 2012

Fasilidade Nebe Misaun Nasoins Unidas Husik Hela Iha Distrito Sei Intrega Ba Koimsaun Instaldor Municipio Nebe Sei Realiza Iha Fulan Dezembro Tinan Ne’e


 Lia Fuan Hirak Ne’e Mak Hato’o Hosi Sekretario Do Estadu Desentralizasaun Tomas Cabral Hafoin Halao Seremonia Intrega/ Hand Over Misaun Nasoins Unidas Nian Iha Covalima Sexta Feira 16/11 Semana Kotuk.

Suai, 16/11/2012, Tuir membro Governantes ne’e katak,fasilidade nebe Misaun Nasoins Unidas intrega ba Governo sei kontinua hela iha Distrito ida ne’e hodi hein establesementu Komisaun Municipio iha Distrito Covalima. Dehan sekretario du estadu desentralizasaun Tomas Cabral Sesta ba Jornalista sira iha Eis Edifisio Unmit Covalima(16/11).

“ Aset nebe ami simu husi Suai , Bobonaro ho Baukau uza provisori ba Komisaun Instaladora Munisipal Distrito nian duni depois hotu tiha sei intrega fali ba Kamra Munisipio nebe Eleitu hosi povu iha Distrito Ida–idak. Sasan sira ne’e sei kontrola hosi Ministeiru das Finansas Patriomonia do Estadu, e depois ami simu tiha ami sei mai hamotuk fali ho sira atu identifika fali iha sasan balun nebe iha Saude nian sei fo fila fila ba hospital no sasan sira seluk sei hela nafatin iha ne’e sai ona Aset apropriedade Distrito ida-idak I ohin ha'u husu ba Komandante Policia atu kontrola sasan sira ne’e para atu labele desloka hosi fatin ida ne’e ba fatin seluk e ami lalori ba Dili.

Sekretario do Estadu Desesntralizasaun ne’e sublinha katak, tanba ida ne’e hafoin loron restaurasaun independensia 28 ne novembro sei haruka fali ekipa ida mai atu hare saida mak Misaun Nasoins Unidas rai hela iha Distrito ida ne’e hodi intrega hikas fali ba Kamra Municipio nebe Eleito iha tinan 2014/2015 tuir politika V Governo Konstituisional nian.

Engkuantu iha Seremonia de termo intrega faslidade hirak ne’e cheffe komisaun Suport Nasoins Unidas iha Timor-Leste Vire Sik hateten; fasilidade hirak nebe hela ba Governo iha Distrito Covalima mak hanesan,Oficina,gerador,makina kahur masa, edivicio,kadeira,meja, tangki mina no Tangki be’e  ho mos fasilida eletrisidade nian inklui ho karpentaria.

Tenik, cheffe komisions Suport Nasoins Unidas iha Timor Leste ne’e katak, nian parte agradese ba servisu hamutuk nebe mak Parte Distritais fo hodi halo Misaun Nasoins Unidas iha Distrito ida ne’e la’o ho di’ak

Entertantu durante Misaun Nasoins Unidas iha Distrito Covalima durante ne’e fo sira nia apoio iha seitor siguransa hanesan fo apoio ba UNPOL no PNTL ho UPF,STAE no CNE,relasaun Militar nsst. (Umr Suai Online , Ano Silva )

Kamis, 15 November 2012

KOMUNIDADE SUKU DEBOS SUB DISTRITO SUAI DISTRITO COVALIMA LA ASESU BE’E MOS HO DIAK


SUAI-RELASIONA HO PROBLEMA BE’E MOS NEBE’E AGORA DADAUN KOMUNIDADE IHA SUKU DEBOS SUB DISTRITO SUAI DISTRITO COVALIMA LABELE ASESU BE’E MOS HO DIAK TANBA FORNESE BE’E MOS  SEMA IDA SAI DALA IDA E DALA RUMA SEMANA IDA SAI DALA RUA. TANBA FORNESE BE’E MOS NEBE’E SAI LA TUIR ORARIO NEBE’E MAK I HA HANESAN SEMANA IDA TENKE SAI DALA TOLU.

Entertantu tuir reprejentante komunidade Rojalia Barros hateten . quinta (15/11) katak lakontente relasiona ho be’e mos nebe’e sema ida sai dala ida ka dala ruma sai dala rua e pior liu kuaze semana ida la sai total nebe’e halo komunidade balun labele hetan be’e mos tanba be’e nebe’e  sai lalais deit maran ona.
“ ami lakontente tanba be’e semana ida sai dala ida .dalaruma la sai tan mos iha  no ami balun labele hetan to masa rua nulu tanba be’e ne’e maran lalais deit tanba be’e sai tuku 2 ou tuku 3 lorokraik mak sai to’o tuku 5 ho balun ou tuku 6 ne’e maran ona . turi lolos ne’e be’e semana ida sai dala tolu tanaba sa ida  mak semana ida sai dala ida deit?.

Rojalia Barros reforsa liutan katak relasiona ho be’e mos nebe’e sai la tuir Orario nebe’e iha e daruma semana ida  tomak la sai  .rojalia nia parte konsidera fo impaktu ba presija loro-loron nian  e be’e nebe’e kuru uza la bele to’o sema ida e tenke lori mas ba buka be,e para kuru.

“ be’e ami kuru ne’e la to’o ba ami nia presija loro-loron nian mak hanesan uza ba haris ,tein, fase ropa ,hamos uma laran .ida dala ruma ami loron ida haris dala ida deit .at liu maka ropa semana ida mak fase dala ida ne’e presija be’e barak e dala ruma ami tenke roli masa ba buka be’e atu ami bele uza ba Hemu , tein ,haris ,fase ropa.tanba be,e nebe ami kuru ne’e la to’o I dala ruma ami uza loron rua ou tolu hotu ona .ne’e duni ami tenke sai ba buka be’e para kuru.   
Entertanto turi Chefe du Suku Debos Agustinho Da Silva Quinta (15/11). Reforsa mos Katak iha fulan rua liu ba be’e mos la sai .tanab bainhira eletriksidade mate be’e sai ho diak e eletrisidade lakan be’e sai la ho diak .tanba ne’e nudar lider komunitaria sente preokupa tebes tanba suku Debos komunidade la asesu ba be’e mos ho diak no tanba komunidade balun lori masa mamuk fila fali ba uma  .
“suku debos komunidade la asesu ba be’e mos I tanab be’e deit komunidade trata malu, hirus malu, e kuando sira mai iha be’e matan masa mamuk mak sira lori fila e balun hetan uit oan maibe la barak .
Entertantu Chefe Du Suku Debos Agustinho Da Silva Hatutan liu tan katak ne’e halo Injustisa ba komunidae sira tanba Iha Informasaun nebe’e nia hetan dehan katak iha komunidade nebe mak iha osan neb’e fo ba ema nebe toma konta be’e mos nian ka tukang air para be’e bele Asesu be’e mos no komunidade nebe’e osan la iha sira labele asesu be’e mos ho diak.
 (UMR SUAI Online, ANO  SILVA,15 /11)

GOVERNO ATU SOSA PRODUTU LOKAL HANESAN HARE NO BATAR


REPRESENTANTE AGRIKLTORES HUSI ALDEIA KULU OAN SUKU TASILIN SUB DISTRITO ZUMALAI  DISTRITO COVALIMA EZIZI BA GOVERNO ATU SOSA PRODUTU LOKAL HANESAN HARE NO BATAR

SUAI- LIA FUAN HIRAK NE’E HATO’O HOSI REPRESENTANTE AGRUKULTORES HUSI ALDEA KULU OAN HAFOIN HASORU MALU HO MEMBRO PARLAMENTO NASIONAL HUSI KOMISAUN D BA ASUNTUS EKONOMIA IHA EDIVICIO ADMINISTRASAUN DISTRITO COVALIMA , QUINTA (15/11).

Tuir Agrikultores Moizes Barros hateten .Quinta (15/11),katak,nian parte ohin mai iha Administrasaun Distrito Covalima  atu hasoru malu ho Aministrador Distrito Covalima  no aproveita mos hasoru malu ho membru Parlamento Nasional,atu hodi husu ba autoridade hirak ne’e bele sosa agrikultores sira nian produtu tanba  duranten ne’e povu servico no hetan ona rezultadu nebe’e diak maibe to’o agora laiha mea ida  mak atu sosa, tanaba ne’e husu governo mak tengke sosa Produtu refere.
“ Produtu kada ema id abele hetan to’o 4 , 5 ou 6 hanesan ne’e produtu hare nian e batar mos barak .buat ne’e rai hela deit to agora laho mak istraga neb’e la iha ema ida para atu sosa.tanba agora hau mai hasoru Bupati para nia bele fo dalan ema ida nebe mak atu sosa ,governo mak atu sosa ka ou ema seluk hosi governo mak atu sosa.
No engkuantu hatan ba qestaun ne’e Chefe Ekonomia Distritu Covalima Agustinho Gusmao nebe nomeia atu simu agrikultores refere hateten,iha v Governo Konstitusional  nian politika nia. parte rasik mos seidauk hatene se los mak bele sosa,maski nian konsidera so iha iv Governo Konstitusonal mak MTCI maibe iha v Governo Konstitusional nian parte seidauk hatene maski nune’e sei buka meios atu buka solusaun ba problema refere.Dehan Agustinho Gosmao ,Quinta (15/11).
“lae tanba buat ne’e sosa direita hosi ministeiro ka lae e uluk MTCI maibe agora MTCI ne’e sai fahe tiha ba rua ka tolu nebe’e agora ami distrito la iha informasun konaba se mak atu sosa produtu ida ne’e. e tuir programa IV Governo nian dehan povu Kuda Governo Sosa e uluk sira sosa duni maibe liu hosi kompanya nebe’e administrasaun la iha kuinhesementu atu sosa produtu local ne’e.
Iha tempo hanesan representante membro Parlamento Nasional  iha komisaun D ba asuntus sosiais Joaquin Dos Santos hafoin simu informasaun ne’e husi komunidade ka representante.agrikulotres ne’e hateten,nian parte sei hato’o rekomendasaun e se bele rezolusaun ida para governo bele buka rezolve konaba problema ida ne’e.
“ Ami sei lori prekupasoins hirak ba iha komisaun e ami sei halo analiza ida se bele ami sei halo nota ida ba Governo ou se governo la responde ami nian ezizensia e ami sei to’o iha faze ida halo rezulusaun . rezulusaun maka la konsege implementa dala ruma ami sei istuda para hare tok se bele produs tok Lei ruma konaba kazu sira hanesan ne’e.
Entertantu representante Agrukultores husi Aldea Kulu Oan Suku Tasilin Zumalain hateten,oras ne’e daun-daun Hare ho Batar barak mak istragus tanba konsekuensia husi durasaun rai produtu hirak ne’e kleur hodi reforsa katak,maioria povu iha Aldea refere kada ema hetan Hare tonaleda 5 ate 6,nebe kompstu husi grupo 6 nebe eziste ho kada grupo ema 20.
(UMR Suai Online,ANO SILVA ,15/11)

BE’E MATAN MATA AIR (suai) Nakonu ho Foer


BE’E MATAN MATA AIR NEBE’E  IHA SUKU DEBOS SUB DISTRITO SUAI  AGORADADAUN NAKONU HO FOER TANBA KOMUNIDADE SIRA NEBE BA KURU BE’E LA TAU FOER IHA FATIN E BE’E MATAN MATA AIR NEBE’E NUNKA MARAN BINHIRA IHA TEMPO BAILORO.NEB’E AGORA NAKONU HO FOER.

Suai- Tuir Observasaun Jornalista UMR SUAI Nian Iha terenu katak Be’e Matan Mata Air nebe’e  komunidade barak mak mai kuru be’e iha fatin  ida ne’e Maibe  be’e matan ida ne’e rasik nakonu ho foer ka sampah no la iha ema ida atu iha hanoin hamos netik be’e matan refere maske Be’e matan ne’e fo benefisio barak ba komunidade.
Entertanto Relasiona ho ne’e Tuir Chefe Du Suku Debos Agustinho Da Silva Hateten  Quinta (15/11) katak be’e matan Mata Air  nebe’e agora la fo benefisio ba komunidade tanba agora dadaun  be’e matan refere Nakonu ho foer ka sampah .e mos la iha ona kualidade tanba nakonu ho foer.
“Tuir hau nia hare be’e ida ne’e ba ne’e la fo benifisio ba komunidade sira tanba iha neba ne’e foer barak tebe –tebes  e uluk ita iha planu hamos bei –beik maibe komu ema hosi fatin barak  no hosi aldeia sira seluk mai fase iha neba depois soe foer arbiru e de pois be’e ne’e nia kualidade uza ladun diak ona  tanba sa ida foer barak tebe-tebes.
Enkuantu relasiona ho foer nebe’e soe arbiru Agustinho Da Silva Rekoinhese katak  nebe’e sai guestaun bo’ot ida ba suku Debos no komunidade iha Suku refere hasoru  maske foin dadaun nebe’e liu hosi programa Tres Dolar Ka U$ 3 hamos ona maibe’e agora komesa nakonu fali ona ho foer.
“ Ne’e gestaun bot ida neb’e gue suku Debos hasoru no komunidade iha suku Debos hasoru e sampah nebe’e mak iha be’e matan ne’e  foer barak tebe-tebes ida ne’e foin dadaun ne’e liu hosi program U$ .3 nebe’e gue make ma hamos hotu ona maibe agor afoer nakonu fial fali.

Entertanto Maske Agora dadaun Be’e matan mata air ne be’e nakonu ho foer ka sampah e Chefe Du Suku Debos iha ona planu Atu halo inkontru ho Chefe Aldeia Toma Konta Suku Debos para oinsa Atu halo Limpeja Geral ida atu nune’e Be’e matan refere labele nakonu ho foer ka sampah .

(UMR Suai Online, ANO SILVA . 15/11)

Selasa, 13 November 2012

POVU DISTRITO COVALIMA SUB DISTRITO SUAI SELEBRA LORON 12 DE NOVEMBRO HANESAN LORON HISTORIKU BA RAI TIMOR DOBEN IDA NE’E.


 SUAI-SELEBRASAUN LORON SPESIAL 12 DE NOVEMBRO HANESAN LORON IDA SPESIAL TEBES ATU POVU TIMOR LESTE  ,TANBA LORON 12 DE NOVEMBRO NE’E JOVENTUDE  HO ATEN BRANI NO SPIRITU PATRIOTISMU HODI HAKILAR DEHAN MATE KA MORIS UKUN RASIK ‘AN MASKE IHA SITUASAUN NBE’E DIFISIL  FAKAR RAN HODI HETAN INDEPEDENSIA BA RAI TIMOR DOBEN IDA NE’E .NO JOVENTUDE BARAK MATE NO FAKAR RAN TAN DEIT ATU HETAN INDEPENDESIA . TO’O IKUS MAI TIMOR LESTE HETAN DUNI UKUN RASIK ‘AN.


Entertanto Relasiona Ho Selebrasaun Loron Historiko Ida . Tuir Pradre Jose Maia Hateten Wainhira Karik Aifunan Iha Monumento 6  De Sembro Negro . Iha Kari Ai Funan Ida Ne’e  Atu Hanoin Fali Joventude Sira Nebe’e Ho Barani No Espiritu Nasionalismu Maske Iha Situasaun Ida Nebe’e Ke Difisil No Hetan Ataka Husi Forsa Indonesia No Saran Sira Nia Aan Ba Mate  I Ho Sira Nia Luta  Hirak Ne’e Mak Ohin Loron Timor Hetan Independensia.
Tenik Amo Dehan; “ Selebrasaun Loron 12 De Novembro Ida Ne’e Hanesan Loron Ida Nebe’e Atu Ita Hanoin Fila Fali Ita Nia Maun Alin Joventude Sira Nebe’e Fo Nia  Aan  Ba Mate No Hatudu Sira Nia Barani No Sira Nia Espiritu Nasionalismu Nian Ba Timor Nia Ukun Rasik’an ,Maske Iha Situasaun Difisil Nia Laran Maibe’e Sira Brani Hakilar Dehan Mate Ka Mori Ukun Rasik Aan No Saran Sira Nia Aan Ba Mate Tanba Timor Nia Ukun Rasik ‘An”.
Enkuantu Husi Sorin Seluk Tuir  Vitima 12 De Novembro Mateus Gomes  Hateten; “ Sente Kontente Tebes Ho Komemorasaun Loron 12 De Novembro Ida Ne’e, Maske Iha Altura Neba Situasaun Neb’e Situasaun Difisil Tebes Maibe Tan Deit Lia Fuan Ida Neb’e Ke Todan Tebes Mak Mate Ka Moris Ukun Rasik ‘An, Konfesa Gomes Ba Jornalista Uma Suai,
“ Hau Sente Kontente Tanba Joventude  Tomak Hakarak Komemora Loron Ida Ne’e, Bainhira Ami Partisipa, Hanoin Katak Lia Fuan Ida Dehan Mate Ka Moris Ukun Rasik ‘An, Entaun, Maske Ami Hatene Tni Atu Tiru Maibe Ho Barani Ami Ba Oin Nafatin Para Atu Hetan Ukun Rasik ‘An Ida Ne’e, Tenik Gomes.
Entertanto  Relasona  Ho Komemorasaun Loron 12 De Novembro Ida Ne’e Partisipa Mos  Hosi Estudante Universidade (Unpas) Covalima No Estudante  Eskola Sekundaria Katolika Ave Maria Suai  No Estudante Sekundario  Publiku No 1 De Suai. (Umr Suai Online Ano Silva)


Minggu, 11 November 2012

Folin Sasan Iha Mercado


Populasaun iha Distrito Covalima  Husu Ba Governu Kontrola Folin Sasan Iha Mercado.

Suai (12/11/2012)- Hare ba sasan  folin nebe Agora dadaun  komesa sa’e ba nafatin i halo  populasaun iha Distritu Covalima, sente ladun kontente ho pressu sasan nesecidade baziku nian iha merkadu  ne’ebe durante ne’e folin sa’e maka’as hanesan fo’os, masi midar, mina, supermi no buat seluk inklui mos ho sasan material konstruksaun nian hanesan semente, batako, besi, no seluk tan.

Relasiona ho ne’e husu governu tun netik mai iha baze hodi rona ka hare direitamente folin sasan nebe sa’e ka  kontrola ba sasan hirak ne’ebe iha  markadu nia folin kontinua sa’e ba bebeik  dehan Julio Pereira Alves hanesan komprador hosi Sub distrito Fohorem Distrito Covalima  ba Jornalista UMR SUAI  Sexta (12/11/2012 ) iha Merkado Suai Debos .

Alves Reforsa liutan katak, hanesan povu ki’ik sente ladun kontente tanba folin fo’os mos agora komesa sae ba bebeik  iha merkadu iha Distrito Covalima .

Alves  husu ba governu, liliu ba iha Ministeriu Torismo Comercio Industria (MTCI)tenke kontrola ba pressu sasan iha Mercado teritorio tomak.
“Tanba durante ne’e tuir ami nia hare ne’e vendedores sira fa’an tuir sira nia hakarak deit, la tuir buat nebe’e  governu Deside ona ”Tenik  povu K’biit laek ne’e.

Alves  hatutan  katak wainhira governu la kontrola lalais ba sasan nia folin hirak ne’e entau povu ki’ik sira ne’e atu halo oinsa, tanba povu ki’ik sira laiha k’biit atu hodi sosa sasan hirak ne’e iha merkado, ida ne’e mos bele halo povu ki’ik sira bele mate ba hamlaha, tanba ne’e husu ba MCTI atu bele responde Povu nia Ro’an ida  ne’e. (UMR Suai,Ano Silva)

Kamis, 08 November 2012

Vice PN ,MOP Inagura Ponte Baer.


Vice PN ,MOP Inagura Ponte Baer.
Inacio :Tenke Monta Bareira.
Inagura- Vice prezidente Parlamentu Nasional Adreano do Nasimentu ho Ministru Obras Publiku Gastão De Sousa, kaer hela tezora hodi prepara koa vita ba inagurasaun Ponte Baer
Baer –Vice prezidente Parlamentu Nasional Adreano do Nasimentu ho Ministru Obras Publiku Gastão De Sousa ohin (8-11 ) inagura ponte Baer ne’ebé ho nia naruk 120 m,no luan 8 m,lokalisa iha aldeia Baer ,suku Beiseuk,sub-distritu Tilomar,distritu Covalima.
Obra ponte Baer, kaer husi Kompaña Duta Graha Indah  husi Indonezia ho Kompaña Gunung Kijang ne’ebé gasta orsamentu $6,310,652.65.no obra ne’e hahu iha 14 dezembru 2010-14-Juni 2021 remata ona,maibe tamba sei paradu fulan rua tamba sira ke’e raihenek hetan osan mean, ida ne’e maka atraza obra ne’e foin finalize fulan Novembru.
Iha prosesu inagura ponte Baer ne’e,hahu tuku 10 otl hetan ne’ebé  partisipasaun husi membru parlamentu husi komisaun E,Pedro Martires,Sekretario Estadu professional Empregu Elidio Mendonça ho autridade distritu Covalima,no hetan antusiasmu husi povu suku Tilomar ho Fohorem,tamba tuir povu suku rua ne’ebé mensina iha leten ,katak ponte refere lori benefisia ba sira,tamba to’o tempu udan mota bo’ot bele fasilit ona sira nia aktividade, no hetan siguranca maksimu husi polisia distritu Covalima.
Tempu hanesan, Ministru Obras Publiku Gastão de Sousa katak,povu nia  moris depende progresu Infrasturtura,tan ne’e obra ponte Baer bele fasilita ona povu suku Tilomar no suku Fohorem iha sira nia viazeb tempu udan.
“iha tinan liman nia laran,ha’u sei esforsu para hadia Estrada no ponte iha timor para nune bele lori benefisia ba povu,”promote Gastão.
Nune diretur Kompaña Gunung Kijang Oscar Lima , katak ,konkursu hahu Kompaña gunung Kijang infera finanseru,tamba ne’e ita konvida kompaÑa Duta Graha husi Indonezia,mai servisu hamutuk to’o ohin loron servius ponte baer finaliza ho susesu.
       Durante servisu lao,katak Oscar Kolaborasaun povu ho joven ho tekniku husi kompaÑa rua ne’e diak tebes,tamba tuir povu sira ponte ne’e benefisia tebes ba povu suku rua ne’e.
MOP sei hadia ponte no estrada iha teritorio timor laran,tan ne’e ami husu apoiu husi governu li-liu MOP atu ajuda ami,nune mos MOP tenke servisu hamtuk ho Parlamentu Nasional nune par a bele preve kritika,ba a mi kompaña sira wainhira implementa obra,”sujere Oscar Lima.
Entertantu deputadu Inacio Moreira husi komisaun E,katak obra ponte baer lori duni benefisia ba povu suku Tilomar no suku Fohorem,maibe husu ba MOP tenke hadia bareira iha mota ninin nune bele preve mota bo’ot iha tempu udan.
         “atu garantia kualidade obra ponte Baer, ami husu MOP tenke hadia bareira iha mota ninin,nune hodi preve mota iha tempu udan,”husu Inacio.
Entertantu, Adjuntu Admistrador distritu Covalima Filipi Viera Cardozu,lori povu suku Tilomar no Fohorem nia naran hato obrigaduwain ba governu,tamba bele hadia ona ponte Baer,rejultadu ponte refere diak tebes ba povu suku rua iha fatin ne’e.
“Husu ba governu atu tau matan ba kondisaun Estrada husi sub-distritu Zumalain mai to’o suku Tilomar ho Fohorem,tamba iha tempu udan sei lori impaktu ba aktivdade viazen povu nian ,”dehan Filipi.
         Responde ba sujestaun deputadu Inacio Moreira,MOP Gastão katak nia oreita ona tekniku husi MOP atu halo survey para iha tempu badak bele monta ona bareira tuir mota ninin ponte Baer.
         “ohin ha’u oreita ona tekniku sira, para oinsa bele hadia bareira iha tempu badak,nune bele prevene mota la bele estraga ponte refere,”hatan Gastão (azu.)